Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biosigurnosne mere
  • 25.01.2020. 08:00

Zašto "dimljenje" objekata za uzgoj životinja ima pozitivan efekat na ekonomičnost

Svako "preživljavanje" štetnih mikroorganizama nakon čišćenja i dezinfekcije, stvaraće mnogo problema kasnije u proizvodnji, a najčešće se to dešava kod tova brojlera i pojave salmonele. Stoga će dodatni napori pri čišćenju i nove metode uništavanja mikroorganizama imati i pozitivan zdravstveni i ekonomski efekat u kasnijoj proizvodnji.

Foto: Depositphotos/Bignai
  • 1.196
  • 31
  • 0

Tehnologija uzgoja domaćih životinja zahteva nekoliko osnovnih preduslova, kako bi se osigurali povoljni uslovi za proizvodnju, a u krajnjem slučaju, pozitivno poslovanje. Infrastruktura (štala, objekti za držanje životinja), kvalitetna hrana, izbor pasmine i na kraju higijena prostora, opreme i sprovođenje biosigurnosnih mera. Svaka aktivnost u pogledu poboljšanja higijenskih uslova prostora i opreme su preventivne mere koje je potrebno kontinuirano sprovoditi kako bi se osigurao željeni efekat.

Preventivno delovanje smanjuje rizik od pojave zaraze ili bolesti životinja, poželjno je jednom do dva puta godišnje kod držanja krupne stoke izvršiti totalnu dezinfekciju i pranje objekata, izuzev živinarske proizvodnje, koja zahteva pranje i dezinfekciju posle svakog završenog turnusa.

Faze čišćenja i dezinfekcije objekata

Čišćenje, pranje i dezinfekcija štale, kokošinjca ili objekata za skladištenje sprovodi se kao redovna mera koja ima za cilj da otkloni nečistoće i prvenstveno uništi štetne mikroorganizme. Bilo da se radi o uzgoju tovnih bikova, mlečnih grla ili uzgoja tova brojlera, svaka nova proizvodnja ili novi turnus započinje čišćenjem i pranjem prethodnog turnusa. Svaka greška pri pranju i dezinfekciji odraziće se kasnije na proizvodnju. Nakon što se životinje izvedu iz objekta, oprema se podiže (u živinarniku) ili iznosi u druge prostorije, čime započinje prva faza čišćenja, a to je mehaničko uklanjanje ostataka hrane, stajnjaka, prostirke, fekalija i svih ostalih prljavština.

Bilo da se radi o uzgoju tovnih bikova, mlečnih grla ili uzgoja tova brojlera, svaka nova proizvodnja ili novi turnus započinje čišćenjem i pranjem prethodnog turnusa.

Pranje objekta vrši se hladnom vodom pod jakim mlazom (pritiskom), sa dodatnim četkanjem i ribanjem podova, zidova, hranilica, pojilica, nakon čega se obekat suši, što je najbolje napraviti uz prirodno provetravanje.

Suv objekat i oprema su optimalni uslovi za početak dezinfekcije, najčešće hlornim krečom ili nekim drugim dezinficijensom. Prskanje podova, zidova i opreme sredstvom za dezinfekciju treba obaviti detaljno, temeljno, a razlog su pukotine, neravnine i mesta koja je i mehanički često teško očistiti. Nepristupačni delovi opreme i oštećenja takođe su idealna mesta za ostatak organske materije i razvoja štetnih mikroorganizama. Svako "preživljavanje" štetnih mikroorganizama nakon čišćenja i dezinfekcije, stvaraće mnogo problema kasnije u proizvodnji, najčešće se to dešava kod tova brojlera i pojave salmonele. Stoga dodatni napori pri čišćenju i nove metode uništavanja mikroorganizama imaće i pozitivan zdravstveni i ekonomski efekat u kasnijoj proizvodnji.

Suv objekat i oprema su optimalni uslovi za početak dezinfekcije najčešće hlornim krečom ili nekim drugim dezinficijensom.

Dimljenje objekta

Takozvano dimljenje objekata predstavlja dezinfekciju dimljenjem zatvorenih prostora kao što su: štale, kokošinjci, oprema u živinarstvu i stočarstvu (inkubatori i sl.), hladne komore, prazni silosi, skladišta itd. Za proces dimljenja potrebno je izvršiti određene radnje i preduslove. Objekat se potpuno zatvara, ukoliko je prostirka već postavljena u krugu od dva metra se rasklanja i postavljaju se samozapaljive cigle ili kocke na bazi formaldehida. Kocke se stavljaju u metalnu/limenu kutiju i potpaljuju nakon čega se limena kutija zatvara kako bi se sprečilo brzo izgaranje, a započeo proces dimljenja.

Naredna dva do tri sata iz ove kocke, izlazi gust dim, gas nastao sagorevanjem koji dospeva do svih površina, pukotina, mesta sa oštećenjem, dakle do svih površina do kojih je bilo teško ili nemoguće doći prilikom mehaničkog čišćenja. Tinjanjem se razgrađuje paraformaldehid i oslobađa se formaldehid, gas koji deluje mikrobicidno (baktericidno, fungicidno i algicidno). Pravilnim zadimljavanjem gotovo se u stopostotnom odnosu uništavaju svi štetni mikroorganizmi. Posle 24 sata, nakon dimljenja prostorija, objekta ili štale mogu da se otvore i da pristupe provetravanju pre ulaska ljudi ili uvođenja stoke. Prednost ove vrste dezinfekcije je ta što jedna samozapaljiva kocka/ciglica dovoljna za dezinfekciju 300 - 400 m3 prostora.


Tagovi

Dimljenje objekta Dezinfekcija Uzgoj životinja Čišćenje prostorija


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog univerziteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odseku Tehnologija uzgoja životinja.