Zašto su bale omotane folijom najbolje rešenje?

Zbog nedostatka sveže hrane zimi, stočari leti pripremaju travnu masu za hladnije dane. Srpski poljoprivrednici su dugo godina balirkama pripremali male četvrtaste bale sena, koje bi potom na prikolicama odlagali u skladišta. Takav sistem se polako napušta i prelazi na, već utemeljenu na zapadnim farmama - tehnologiju valjkastih bala omotanih folijom.

"Na okrugle bale smo prešli jer više nismo imali radne snage. Do 15.000 malih bala smo pakovali u sezoni, ali više nismo imali ko da nam pomaže oko kupljenja. Sa okruglim balama počeli smo pre sedam godina, a poslednje dve godine koristimo foliju. Bio sam zadovoljan okruglim balama i dok nismo prešli na foliju jer se detelina ne kruni, mala presa sve iseče, sada sve zavijamo u foliju i svaki listić stoji, tako i sa senom i detelinom", kaže Rajko Lucić, mladi ratar i stočar iz Orašca.

Bale uvijene u foliju najbolje za manja gazdinstva

Postoji više rolo balirki i uvijača valjkastih bala u mrežu ili foliju, dostupne na našem tržištu, a njihova primena na našim njivama je sve učestalija. Preporučuje se da poljoprivrednici dva sata nakon baliranja omotaju bale folijom, jer nakon toga postoji mogućnost da se bala deformiše i da u njoj počne proces fermentacije koji može naštetiti silaži. Kada se omota folijom, bala fermentira u svom soku, bez prisustva vazduha, tako može dugo da stoji, a kada se otvori zelena masa miriše na svežu. Tehnologija pripreme bala uvijenih u foliju najbolja je za manja gazdinstva, koja godišnje mogu da proizvedu do 500 bala.

"Do sada smo izbalirali oko 180 bala sena, a slame bude oko 70-80 bala. Njima hranimo 16 krava i junica i 25 ovaca. Buđi nema, kažu da treba da bude 70 odsto siove mase, 30 odsto suve, jer ne valja kad je više od toga sirovo", objašnjava Lucić.

Bale bez buđi, a folije mogu da se koriste i kasnije

Buđ u ovakvim balama se ne pojavljuje. Zbog velike sabijenosti hrane u presi, nema zaostalog kiseonika. Na tržištu postoje razni tipovi folije od takozvanog 'devičanskog' materijala; različite debljine, visine i dužine. Folije su jake i elastične i što je najvažnije, mogu da se recikliraju i kasnije koriste za omotavanja paleta i slično.

Bale trave, sena, deteline i slame omotavaju se sa najmanje šest slojeva folije, dok kukurzna silaža, repin rezanac ili mleveno zrno kukuruza sa osam slojeva.

"Mašina za obmotavanje treba da napravi 16 krugova, osam sa jedne strane, osam sa druge, da bi bala bila zavijena 100 odsto. Zavijamo seno i detelinu, a slama može da se zavije i ostavi napolju, ali pošto je suva, ne mora sa puno slojeva da se zavija. Koristio sam pre neke druge tanje folije, koje nisu otporne na visoku temperaturu i pucale su, dok ove što sada imam, otporne su na sunce i na glodare, a baš takve sam tražio", objašnjava Rajko.

Bale sa folijom mogu da se čuvaju čak i na otvorenom

S obzirom na to da sve rade mašine, nema potrebe za radnom snagom, a skladištiti i transportovati je vrlo lako. Ovako spremljeno zimsko hranivo može se odložitii bilo gde, a Lucići bale bez folije čuvaju u pokrivenom skladištu, a one sa folijom, bez straha od vremenskih neprilika ili glodara, na otvorenom.