Pretraživanje tekstova
Globalno zagrevanje je uticalo na pojavu sve češćih i jačih suša, ali i na pojavu brojnih štetočina. Koliko puta božićne jelke moraju da tretiraju u Mađarskoj?
Proizvodnja božićnih jelki u malom selu Surd u severozapadnoj Mađarskoj pod upitnikom je jer klimatske promene dovode do smanjenja površina pod borovima šumama, izveštava Reuters.
Prema podacima Nacionalnog zemljišnog centra, mađarske borove šume, u kojima rastu uglavnom obični i crni bor, pokrivale su preko 175.800 hektara 2022. godine, što je manje u odnosu na 185.200 hektara u 2019.
Više od 10 godina ranije, tačnije 2008. godine te su šume činile 12 odsto svih šumskih površina u ovoj zemlji srednje Evrope, a njihov se udeo smanjio na 9,37 odsto do 2022.
Globalno zagrevanje je uticalo na pojavu sve češćih i jačih suša, ali i na pojavu brojnih štetočina. Veliki problem je sa insektima koji se ubušuju u tkivo drveta jelki od kojih neki nisu autohtoni u toj zemlji, a pogoduje im povećanje temperature. Njihovo prenamnožavanje dovodi u opasnost brojne šume, ali i proizvodnju božićnih drvaca.
Na plantažama proizvođača iz Surda je skoro dva miliona stabala, a sada su dovedeni u situaciju da u toku godine moraju čak tri puta sprovoditi tretmane zaštite.
"Nažalost, smrča je pogođena najezdom, a i druge vrste borova moraju se prskati", rekao je Janoš Kanaš, načelnik sela, koji borove uzgaja oko 50 godina.
Naveo je da bi ove godine trebalo da podignu cene za oko 20 odsto zbog troškova insekticida, ali to nije moguće jer su Mađari pogođeni dvocifrenom inflacijom i neće moći da priušte da plate više za svoje božićno drvce.
Laslo Galhidi iz Svetskog fonda za prirodu (WWF) u Mađarskoj, objasnio je da tamošnja kontinentalna klima nije najpovoljnija za ovu vrstu drveća na koje dodatni uticaj imaju klimatske promene, odnosno dugi sušni periodi i topla leta.
"Rezultat toga je da su različiti insekti mogli lakše i ozbiljnije napasti ova stabla."
Na lokalitetima gde su crnogorične šume morale da budu posečene, zamenjene su autohtonim listopadnim šumama.
Tagovi
Mađarska Proizvodnja božićnog drvca Klimatske promjene Štetočine borova Borove šume Ugroženi borovi Božićna drvca Smrča
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Erwinia amylovora, prouzrokovač bakterijske plamenjače jabučastih voćnih vrsta u povoljnim uslovima može da nanese 100%-nu štetu, pogotovo u zasadima dunje. Jedna od najvažnijih mera u borbi protiv ovog upornog patogena je obavezno uklanjan... Više [+]
Erwinia amylovora, prouzrokovač bakterijske plamenjače jabučastih voćnih vrsta u povoljnim uslovima može da nanese 100%-nu štetu, pogotovo u zasadima dunje. Jedna od najvažnijih mera u borbi protiv ovog upornog patogena je obavezno uklanjanje obolelih delova, njihovo iznošenje i spaljivanje daleko od zasada.