Pretraživanje tekstova
Radenko je sa svojim komšijom krenuo u šumu izvlačiti drva, a poslom koji svakodnevno radi prehranjuje porodicu. U dubini šume, iz šupljeg stabla izleteo je roj stršljenova i krenuo prema njemu.
Šumar Radenko Mršić (49) iz Oštre Luke medicinski je fenomen. Preživeo je ubode roja stršljenova, a na njegovom telu bilo ih je zabeleženo čak 67.
Radenko je sa svojim komšijom krenuo u šumu izvlačiti drva, a poslom koji svakodnevno radi prehranjuje porodicu. U dubini šume, iz šupljeg stabla izleteo je roj stršljenova i krenuo prema njemu.
"Prvo sam osetio jedan pa dva i tri uboda, ali zbog velike prašine nisam odmah shvatio šta se dešava. Kada sam video koji su insekti u pitanju, počeo sam da bežim i ubrzo shvatio da se tako neću spasiti jer su minuti postali dragoceni. Kao u neznanju, bacio sam se na zemlju i valjao se gotovo 300 metara, a ujedi nisu prestajali. Tek kada sam stigao do potoka, odakle više nije bilo kud, krenuo sam ka komšiji na traktoru", priseća se ovaj šumar, pojasnivši da su do automobila morali pešačiti pola sata, a onda se voziti još dva kilometra, do Doma zdravlja u Oštroj Luci, navode Novosti.rs.
Naravno, sve ga je bolelo i strahovao je od smrtonosne reakcije. Kaže kako mu je najteže bilo kada su prošli pored njegove kuće jer u tom trenutku nije znao hoće li joj se ikada vratiti.
"Ipak, nisam dozvolio da me obuzme panika i srećno smo stigli do lekara koji su mi ukazali pomoć i izbrojali čak 67 uboda po glavi, vratu i leđima. Srećom, nisam imao gušenja, a posle terapije doktora Marinka Kecmana i medicinske sestre Vesne Milivojše ubrzo sam bio u svom domu", zaključuje Mršić.
Upravo je lekar Marinko Kecman rekao kako se Radenko može smatrati medicinskim fenomenom jer je često i jedan ubod smrtonosan.
"Ubod ose, pčele i stršljena isti je, ali ovaj poslednji ostavlja dublji i bolniji trag. Najvažnije je ne paničiti i brzo potražiti pomoć, posebno ako žrtve znaju da su alergične, mada je njima najbolje da u prirodu uvek ponesu i injekciju sa odgovarajućom dozom adrenalina", savetuje doktor.
U slučaju da stršljene imate u voćnjaku ili blizini kuće, budite jako oprezni. Privlači ih zrelo voće, veći broj drugih insekata i ostavljena hrana.
Borba sa stršljenima može biti teška i dugotrajna. Ljudi se svega sete pa se u svojim akcijama dovedu u još veću opasnost. Naime, ima onih koji nesmotreno pale gnezda, a to će ih još više razljutiti, a pored toga postoji opasnost po život ljudi i imovine.
Tagovi
Ubod stršljena Radenko Mršić Drvoseča Opasnost Marinko Kecman
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje