Pretraživanje tekstova
Kod jakog napada, njegove gusenice mogu da izazovu golobrst i posledično propadanje stabala, ukoliko se golobrst višestruko ponavlja.
Gubar je značajna šumska štetočina, koja se pojavljuje najčešće na hrastovima, ali i na drugim vrstama listopadnog drveća, poput bukve, graba, leske, bresta i pitomog kestena. Njegovo jajno leglo podseća na gubu, pa je zato narodni naziv gubar.
To je leptir, čija ženka ima bela krila, a mužjak nešto tamnija, sivo - braon. Tokom proleća, kada stabla prolistaju, gusenice gubara krenu u krošnje i započinju sa ishranom, te ih je moguće videti u grupama. One nisu izbirljive i mogu se hraniti lišćem velikog broja različitih biljaka, pa ih možemo pronaći i na zasadima jabuka i šljiva. Ako ih nema u tolikom broju da uzrokuju golobrst, njihova ishrana ipak može znatno da oslabi stablo, koje će nakon toga biti pogodna meta sekundarnim štetočinama.
Kod jakog napada, gusenice mogu da izazovu golobrst i posledično propadanje stabala, ukoliko se golobrst višestruko ponavlja. Iz tog razloga vrši se redovno motrenje pojave te štetočine, odnosno njegovih jajnih legala, koja se pojavljuju na kori stabala tokom jeseni i zime (najčešće u periodu od oktobra do decembra).
Ako otkrijete pojavu tih legala na kori, savetuje se njihovo mehaničko uklanjanje i uništavanje. Štetočina može da se suzbije i hemijski, ali samo u slučajevima gradacije i na lokalitetima koji su u žarištu napada. Suzbijanje se vrši aviotretiranjem, ukoliko se prethodnom laboratorijskom analizom utvrdi mogućnost golobrsta.
Autor: dipl.ing.šum. Maja Pleše
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.