Pretraživanje tekstova
Nelegalna seča šuma je krivično delo, koje osim materijalne štete za vlasnika, ima veoma negativan uticaj na životnu sredinu.
Nelegalna seča šuma postala je svakodnevna pojava u pirotskom okrugu, javlja RTS. Naime, na ovo se žali veliki broj građana. Sa druge strane, Policija i Javno preduzeće "Srbija šume" tvrde da je broj šumskih krađa manji nego prošle godine. Smatraju da je tome doprinela primena novog Zakona o šumama.
Stanovnici pirotskih sela objašnjavaju da šumokradice rade noću, u grupama, te da najčešće seku šumu na imanjima čiji vlasnici ne žive u Pirotu. Podjednako kradu i na državnoj i na crkvenoj zemlji. "Za jedno veče oko 10 kubika sigurno mogu da iseku, pošto su dobro organizovani, džipovima. Imaju dojavu i odavde iz sela da li ima policije i šumara", kaže otpredsednik MZ sela Izvor Miroljub Tošić.
Kako navode iz JP "Srbija šume" u Pirotu, ove godine su zabeležili oko 40 slučajeva bespravne seče i transporta drveta. Ono zaplenjeno, biće prodato na licitaciji. "Dosta su smanjeni i bespravna seča i bespravni transport, jednim delom stalnom intervencijom i pripadnika MUP-a i našom, a svakako je doprineo i Zakon o šumama, gde su čuvari šuma dobili status službenog lica", navodi Darko Đorđević, upravnik Parka prirode Stara planina.
Policijska uprava u Pirotu ima podatak da je ove godine prijavljeno 11 šumskih krađa - znatno manje nego prošle godine. "Treba napomenuti da sve krivične prijave, koje su u momentu prijavljivanja bile sa nepoznatim izvršiocem, a da je procenat rasvetljavanja preko 70 odsto, kako ove tako i prethodne godine", rekao je načelnik odeljenja Policije Dejan Tošić.
Jedini dokaz da su drva legalno posečena jeste žig Srbija šuma. On je jedinstven i mora ga imati 70 odsto stabala. Nelegalna seča šuma je krivično delo, koje osim materijalne štete za vlasnika, ima veoma negativan uticaj na životnu sredinu. Zbog toga ekolozi upozoravaju da se ovo mora suzbiti.
Izvori
Tagovi
Nelegalna seča Drva Šuma Šumokradice Pirot Darko Đorđević Miroljub Tošić.
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.