Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Održivo upravljanje
  • 16.04.2025. 09:00

Projekat RETFOR: Povećanje otornosti jednog od najvećih kompleksa hrasta lužnjaka u Evropi

Održana je početna konferencija projekta RETFOR koji će se sprovoditi na području Republike Srbije i Republike Hrvatske

Projekat RETFOR: Povećanje otornosti  jednog od najvećih kompleksa hrasta lužnjaka u Evropi
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
  • 67
  • 6
  • 0

"Šumski ekosistemi, pa tako i kompleks šuma Spačvanko-bosutskog bazena suočavaju se s izazovima klimatskih promena, štetočina i drugih nepovoljnih faktora", rekao je član Uprave Hrvatskih šuma, Igor Fazekaš, na početnoj konferenciji strateškog projekta RETFOR održanoj u Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu.

Radi se, pojašnjavaju iz Hrvatskih šuma, o projektu vrednom 2,8 miliona eura koji se sprovodi od 1. novembra 2024. do 31. oktobra 2027. na području Republike Srbije i Republike Hrvatske, a sufinansira ga Evropska unija u sklopu Interreg IPA Programa prekogranične auradnje Hrvatska - Srbija 2021.-2027. Njegovim sprovođenjem ojačaće se prekogranični kapaciteti za poboljšanje otpornosti jednog od najvećih kompleksa hrasta lužnjaka u Evropi.

Fazekaš je naglasio kako će kroz ovu saradnju razviti akcioni plan za povećanje klimatske otpornosti šuma u Spačvansko-bosutskom bazenu. Takođe, smatra da je ovaj projekat model kako klimatske izazove mogu rešavati zajednički uvažavajući principe održivog upravljanja prirodnim resursima.

Ublažiti delovanje klimatskih promena na šume

Predstavnik Delegacije Evropske unije u Beogradu Konstantinos Soupilas izjavio je kako je program osmišljen kao instrument koji podstiče saradnju između Hrvatske i Srbije, rešava zajedničke izazove i ukazuje na mogućnosti i potrebu još bolje saradnje između ove dve zemlje kako bi postale otpornije na zajedničke izazove.

hRVATSKE ŠUME
Početna konferencija projekta RETFOR održana je u Novom Sadu

"Ti izazovi, između ostalog, uključuju procese privredne tranzicije, klimatske promene i dugoročne socioekonomske posledice pandemije COVID-19", poručio je.

Važnost prekogranične saradnje naglasio je i direktor JP Vojvodinašume Roland Kokai rekavši kako je ova saradnja najvrjedniji rezultat projekta koji se ogleda u prekograničnom uticaju kroz povećanje retencijskog kapaciteta jedinstvenog sistema Spačvansko-bosutskih šuma, ublažavanje štetnog delovanja klimatskih promena na šume hrasta lužnjaka i poboljšanje bioraznolikosti zaštitom i revitalizacijom šumskih ekosistema u Spačvansko-bosutskom bazenu.

Šume proizvode više od 20 odsto kiseonika

"U vremenu globalne nesigurnosti, osiguranje kiseonika, vode i hrane ključno je za opstanak, a šume proizvode više od 20 odsto kiseonika", naglasio je Ivan Ambroš, direktor Centra kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj te dodao kako šume pate pod pritiskom klimatskih promena.

Hrvatske vode kroz projekt sprovode uspostavljanje monitoringa podzemnih voda i nadvišenje krune pregrade Lipovac kako bi osigurale dovoljnu količinu vode za zaštitu šumskih resursa.

"Uloga projektnog partnera i domaćina konferencije Fonda za evropske poslove i razvoj AP Vojvodine je da pruži ekspertizu i olakša proces implementacije projekta po pravilima EU", rekao je direktor Fonda za evropske poslove Ognjen Dopuđ.

Inače, vrednost projekta iznosi 2.808.128,24 evra, od čega 85 odsto ili 2.386.908,99 evra finansira Evropska unija kroz Interreg IPA Program prekogranične saradnje Hrvatska - Srbija. Nosioci su Hrvatske šume d.o.o., a partneri su Javno preduzeće Vojvodinašume, Hrvatske vode, Javno vodoprivredno preduzeće Vode Vojvodine, Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj Vinkovci i Fond za evropske poslove i razvoj AP Vojvodine.


Tagovi

Hrvatske šume RETFOR Igor Fazekaš Hrvatska Srbija Šuma Klimatska otpornost Klimatske promene


Autorka

Karolina Rastija

Više [+]

Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!