Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promene
  • 02.03.2021. 07:30

Više od 33 milijarde tona šumske biomase ugroženo zbog klimatskih promena?

Gubici zbog vetra su se povećali za 40 odsto, požara 34 i štetočina 26 odsto.

Foto: Maja Celing Celić
  • 93
  • 52
  • 0

Klimatske promene učinile su evropske šume osetljivim na opasnosti poput požara, štetočina, udare vetra ili kombinaciju sve tri navedene stavke. One pokrivaju 33 odsto površine Evrope, a dom su mnogim ekosistemima i glavni deo evropske biološke raznovrsnosti.

Kako stoji u novoj studiji Zajedničkog istraživačkog središta Evropske komisije (JRC), više od 60 odsto šumske biomase, odnosno 33 milijarde tona, izloženo je spomenutim rizicima. Takođe, ovim se dovodi u pitanje i njihova buduća uloga kada se radi o snabdevanju drvetom ili sekvestraciji ugljenika.

Studija pod nazivom "Emergentna (novonastala) ranjivost na klimatske poremećaje u evropskim šumama" dokazuje da su se gubici zbog izlaganja vetru povećali za 40 odsto, požara 34, a štetočina 26 odsto. Kako bi došli do rezultata, naučnici su primenili modele zasnovane na prikupljanju i analiziranju satelitskih podataka od 1979. do 2018. godine.

U svrhu studije, ranjivost je definisana kao udeo biomase koji se potencijalno gubi kada na ovu vrstu ekosistema utiču prirodni poremećaji. Ona pokazuje da strukturna, fiziološka i mehanička svojstva u velikoj meri kontrolišu njihovu ranjivost na požare, oštećenja od insekata i vetra.

Veća gustoća - manja pretnja? 

Dalje, otkrili su da je ugroženost od strane štetočina pogotovo porasla tokom posmatranog razdoblja, naročito u severnim šumama u delovima Skandinavije i severnog evropskog dela Rusije, gde je zagrevanje sve veće. Te su regije zabeležile porast oštećenja od insekata za oko dva odsto svakih deset godina. Zanimljivo je da su šume veće gustoće manje ugrožene dok su one sa većim udelom biomase koje obično karakterišu starija i viša stabla sklonije njihovim oštećenjima. Suša i veće temperature takođe uzrokuju manju otpornost biljaka na napade štetočina, ali one istovremeno mogu da deluju na povećanje njihove populacije.

Povećana biomasa, gustoća i starost stabala pogoduju požarima, a stvar, naravno, mogu dodatno pogoršati nedostatak vlage i visoke temperature. Krajolici sa niskom prostornom homogenošću i većim količinama padavina pokazuju manju ranjivost zbog veće otpornosti i slabijeg širenja vatrenih stihija.

Čini se da su hladnije klime osetljivije na oštećenja od vetrova, a u studiji se navodi da je to zbog lošijeg ukorenjivanja i relativno niske otpornosti drveća na lomove. Prema tome, krajolici sa niskom homogenošću i blažim padavinama su manje osetljivi na vetar i obično imaju koren koji bolje raste u dubinu.

Kvantifikovanje učinaka prirodnih poremećaja na otpornost i produktivnost šuma u velikim razmerama glavni je izazov.

Uticaji klimatskih promena dodatni je pritisak kada je reč o ovim sistemima. Kao deo evropskog Zelenog plana, Evropska komisija je pokrenula javno savetovanje o razvoju nove šumarske strategije EU-a, a planira je usvojiti kasnije ove godine. Nadogradiće se na onu o EU biološkoj raznovrsnosti do 2030., obuhvatiti celi šumski ciklus i promovisati njegove brojne dobrobiti. 


Tagovi

Šume Klimatske promene Štetočine Vetar Požari


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]