Pretraživanje tekstova
Da ovakva odluka nije dobra svestan je i Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade. Prihvatio je da Vlada snosi deo krivice za ovakvo stanje, ali smatra da najveća odgovornost leži na lokalnim samoupravama, koje se na konkurse Fonda ne javljaju, ili to čine sporadično.
Bez obzira na kritike javnosti, Skupština AP Vojvodine odlučila je da se iz Pokrajinskog fonda za šume brišu sve aktivnosti na pošumljavanju i unapređenju rasadničke proizvodnje, iako su to osnovne delatnosti Fonda, prenosi se na sajtu Ekološki centar "Stanište".
Kako smo ranije preneli, iz programa su obrisane sve aktivnosti u vezi sa pošumljavanjem i rasadničkom proizvodnjom, osim prenetih obaveza. Od novih aktivnosti, čak 65,8 miliona dinara, ili više od 90 odsto, planira se za izgradnju šumskih puteva.
Na to je reagovala NVO mreža "Pošumimo Vojvodinu", koja je saopštenjem za javnost pokušala da spreči donošenje ovakve odluke. Mreža nije zadovoljna ovakvim raspletom, nastaviće da ukazuje na štetnost daljeg zanemarivanja važnosti pošumljavanja i predložiće mere za poboljšanje stanja.
Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u ime Mreže izjavio je da Vojvodini, koja je jedna od najmanje pošumljenih regija u Evropi, klimatske promene nanose velike štete, a da prave mere izostaju. Drastičan primer je kada Fond za šume, koji je osnovan da bi se povećala površina pod šumom, faktički 'ne ispunjava svoju svrhu'.
Da ovakva odluka nije dobra, prenosi dalje "Stanište" svestan je i Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade, koja je odluku i predložila Skupštini. Prihvatio je da Vlada snosi deo krivice za ovakvo stanje, ali smatra da najveća odgovornost leži na lokalnim samoupravama, koje se na konkurse Fonda ne javljaju, ili to čine sporadično.
Na pitanje kako je bilo sredstava za izgradnju šumskih puteva, Mirović je objasnio da su u prvim mesecima ove godine sprovedeni konkursi za tu namenu i zaključeni su ugovori, koji se ne mogu staviti van snage.
Podsetimo, Pokrajinski sektreterijat za poljoprivredu raspisao je sredinom marta, konkurs za povećanje šumovitosti, unapređivanje otvorenosti šuma, rasadničku proizvodnju i proizvodnju šumskog semena Vojvodina, kojim će biti će raspoređeno ukupno 129 miliona dinara. Od toga, najviše je bilo predviđeno za rekonstrukciju šumskih puteva u ukupnom iznosu do 81 milion dinara.
Tagovi
Pošumljavanje Vojvodine Povećanje šumovitosti Vojvodina Igor Mirović Slobodan Knežević Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Ekološki centar Stanište Šumski putevi
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.