Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Lekovito bilje
  • 16.08.2016. 16:00

Bokvica - čudesni lek iz prirode

Bokvice su izuzetno korisne biljke. Njihova lekovitost je poznata od davnina, a koriste se za lečenje mnogih oboljenja.

Foto: Pixabay.com
  • 10.334
  • 977
  • 0

Za većinu ljudi bokvica je neugledan korov, ali je istina drugačija. Ove male, neugledne biljke su pravi izvor zdravlja. Postoji preko 250 različitih bokvica i sve pripadaju porodici Plantaginaceae. Poznate su pod različitim nazivima: bokvica, trputac, bukvica, žilovka, žilovlak, konjska rebra, paskavica, končula. U narodnoj medicini najčešće se koriste:

  • velika ili ženska bokvica Plantago major,
  • mala bokvica Plantago minor,
  • muška uskolisna bokvica Plantago lanceolata.

Sve tri bokvice se upotrebljavaju u narodnoj medicini, ali se najviše koristi širokolisna - velika bokvica.

Bokvice rastu uz puteve, staze, ograde, u dvorištima kuća, na livadama, pašnjacima, oranicama. Mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. Listovi su sakupljeni u obliku rozete, na površini zemljišta, a mogu biti jajasti, elipsasti s dužim peteljkama ili uski i dugi s kraćim peteljkama. Cvetovi su sakupljeni i zbijeni u cilindričnu cvast. Cveta tokom leta, od jula do oktobra. Jedna biljka može dati preko 5.000 semenki. Razmnožava se semenom koje se lako osipa i klija tokom jeseni i proleća.

Sakupljeno lišće se dobro opere, prosuši i uklone mu se peteljke, pri tom se ostavlja samo mali deo peteljke. Lišće se raširi u tankom sloju i suši na provetrenom i senovitom mestu ili se suši na temperaturi 50-60°C. Osušen list je bez mirisa i ima gorak ukus. Dobro uskladišten može se čuvati do 2 godine.

Koren se iskopa i očisti. Suši se nanizan na konac.

Lekoviti su svi delovi biljke: koren, lišće, seme. Listovi se sakupljaju sve dok biljka cveta, a koren tokom cele godine. U lekovite svrhe se najčešće koristi lišće za rane, obloge, protiv stomačnih i plućnih bolesti. Pre upotrebe treba konsultovati lekara jer postoje oboljenja kod kojih nije preporučljivo korišćenje bokvice i preparata načinjenih od nje (prekomerna proizvodnja želudačnog soka, određene vrste ukusa i slično). Ne preporučuje se dugotrajna i preterana upotreba ove biljke jer može da dovede do zgrušavanja krvi i tromboze.

Bokvice sadrže tanine, pektine, gorke materije, minerale, vitamine, naročito vitamin C, alantoin, fitoncide, limunsku kiselinu.

Upotreba bokvice u narodnoj medicini

Bokvica je univerzalni lek za ljude. Ona savršeno uklanja upale, odličan je antiseptik, leči rane i oštećenja na koži. Koristi se kod oboljenja želuca i dvanaestopalačnog creva, ali i kod bolesti disajnih organa. Olakšava iskašljavanje šlajma i umiruje nadražaj disajnih puteva, čisti krv i sistem krvotoka, snažno detoksikuje čitav organizam, a ima povoljan učinak na jetru i bubrege.

List bokvice se od davnina upotrebljava u narodnoj medicini. Sveži listovi bokvice se dobro operu, izgnječe prstima i stavljaju na mesto uboda insekata, opekotina, ogrebotina, posekotina, raznih rana, i uboda. U nekim krajevima sveži list kratko zagreju iznad upaljača i tako pripremljen privijaju na ranjeno mesto. Rane tretirane svežim listovima bokvice brzo zarastaju, a čirevi sazrevaju i nestaju. Sluzavi sok isceđen iz svežeg lišća nakapan na ranu zaustavlja krvarenje, ubrzava zarastanje, sprečava upalu i ublažava bol.

Obloge od svežeg lišća relaksiraju i hlade noge nakon dugog i napornog pešačenja.

Kod uboda insekata može da se koristi i obloga od sveže isceđenog soka iz lišća.

Zahvaljujući alantoinu, materiji koja stimuliše rast i obnovu ćelija, bokvica se upotrebljava za lečenje stomačnih, disajnih i kožnih oboljenja. Veoma je korisna kod obnove unutrašnje sluzokože.

Sveži sok od lišća bokvice

Sveže isceđen sok, kada se uzimaju 2-3 supene kašike tokom dana, leči od katara dušnika, disajnih puteva i creva, žgaravice, hronične upale sluzokože debelog creva i želuca, smanjuje kiselost.

Sok se priprema od svežih listova koje je potrebno dobro oprati i prosušiti. Listove treba samleti i iz njih iscediti sok. Tako dobijeni sok se pomeša sa medom u odnosu 1:2. Meša se drvenom ili plastičnom kašikom i čuva u frižideru. Ovaj sok se uzima 3 puta tokom dana: ujutro, popodne i uveče. Ne konzumirati ga na prazan želudac.

Ovu terapiju koristiti najviše 30 dana. Uz ovaj sok dobro je piti i čaj od kantariona i slatkog korena.

Sirup od bokvice

Zima je vreme prehlada, kašlja, virusnih infekcija. Za ublažavanje simptoma i lečenje može se koristiti sirup pripremljen od svežih listova bokvice i smeđeg šećera. Ovaj sirup je odličan lek protiv bolesti grla i pluća.

Sirup se priprema u staklenoj posudi u koju se naizmenično slažu sveži listovi, koje smo prethodno izgnječili i smeđi šećer. Staviti 3 cm izgnječenog lišća, dobro ga sabiti i posuti smeđim šećerom da ga bude 1 cm iznad lišća. Nastaviti ovako slagati bokvicu i šećer do vrha posude. Ostaviti preko noći da se slegne i sutra dopuniti posudu na isti način. Posudu dobro zatvoriti i ostaviti na mračno mesto sa stalnom temperaturom. Najbolje bi bilo posudu zakopati u zemlju. Nakon 3 meseca sirup je spreman za upotrebu. Potrebno ga je procediti. Postoji i verzija soka po kojoj se sadržaj posude nakon 3 meseca prokuva i tek posle toga koristi.

Bokvica u ljudskoj ishrani

Ova mala, neugledna biljka je od davnina korišćena u ljudskoj ishrani, kao salata, u varivima, supama, od njenog lišća se priprema pire. Odlično se slaže sa lišćem maslačka, bundevom i palentom.

Uskolisna bokvica pomaže kod odvikavanja od pušenja, smanjuje želju za duvanom i odlično detoksikuje pluća i čitav organizam.

Bokvica se koristi u lečenju raznih kožnih oboljenja, lišajeva, akni, bubuljica, mitisera. Tretiranjem lica svežim sokom od bokvice smanjuju se iritacije, crvenila i upale kože, čiste se pore, itd.

Foto: Pixabay.com


Tagovi

Bokvica Lekovito bilje Narodna medicina Plantago major Plantago minor Plantago lanceolata Plantaginaceae


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.