Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita domaćeg cveća
  • 29.05.2016. 08:00

I domaće cveće je važno - baš kao i hrana!

Jeftino uvozno cveće gotovo je uništilo američke uzgajivače cveća, a onda su se oni udružili.

Foto: evgenyb/Bigstockphoto
  • 609
  • 22
  • 0

Veleprodajni uzgajivački centar iz Sijetla je neobičan i to ne samo na lokalnom nivou. Dok domaće cveće čini tek oko 20% prodaje na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, svaka stabljika iz tog centra potiče sa porodičnih farmi u Oregonu, Vašingtonu, Kaliforniji ili Aljasci.

Tržište preplavilo kolumbijsko cveće

Okupila ih je članica odbora Dajan Sukovati na svojoj farmi Jello Mold farm, u blizini Maunt Vernona. Desetak proizvođača, 2011. godine, pokrenulo je tržište u kooperativnom vlasništvu s ciljem da vrate američko cveće na nacionalne stolove, piše portal Modern farmer.

Proizvođači cveća nisu uvek tako loše stajali na domaćem tržištu. Cveće domaće proizvodnje je 1991. godine činilo je 64% ukupne prodaje cveća na nacionalnom nivou. Međutim, iste godine SAD je ušao u Andski trgovinski sporazum (Andean Trade Preference Agreement (ATPA), kojim je ukinuta carina na mnoge proizvode iz: Bolivije, Kolumbije, Ekvadora i Perua. Delom kao rat protiv droge, sporazum je imao cilj da motiviše južnoameričke farmere da se okrenu gajenju cveća, umesto biljke koke (Erythoxylon coca) od koje se pravi kokain.

Pre svih, Kolumbija je brzo preplavila američko tržište jeftinim rezanim cvećem uništivši američku proizvodnju, naročito kalifornijsku, koja je dotada činila 75% proizvodnje u SAD-u. S nekadašnjih 500 uzgajivača cveća, Kalifornija ih danas ima oko 200. Kolumbija sada izvozi 78% cveća za potrebe američkog tržišta. Dodatnih 15% dolazi iz Ekvadora, a tu je i cveće koje se uvozi iz Afrike, Kine i Evrope.

Uspostavljen sistem identifikacije cveća

"Prodali su nas tim sporazumom", kaže Sukovati i dodaje da uvozno cveće ne mora da zadovoljava iste radne i ekološke standarde kao domaće. Drugim rečima, buket cveća iz vašeg supermarketa, verovatno su nabrali potplaćeni radnici izloženi štetnim pesticidima, koji su ubrani danima ili nedeljama ranije, ali prskani raznim hemikalijama.

"Ljudima je važna hrana, pa je stavljaju "na pijedestal". Smatram da na tom postolju moramo da napravimo mesta i za cveće", kaže Debra Prinzing.

Grupa uzgajivača cveća, koju je predvodila Kejsi Kronkvist, direktorka Kalifornijske komisije za rezano cveće (California Cut Flower Commission), 2013. godine osnovala je operativnu grupu "Sertifikovani američki uzgoj" (Certified American Grown) i sprovela anketu o cvetnoj industriji. To istraživanje je otkrilo da 74% potrošača nema pojma od kuda cveće dolazi, kao i da većina anketiranih želi da kupuje domaće cveće.

Godinu dana kasnije, njena grupa dogovorila je saradnju s nezavisnom agencijom "Made in USA Certified", koja proverava izvor svih vrsta proizvoda kako bi uspostavila sistem identifikacije. Tako su se nalepnice sertifikovanog američkog proizvoda koje označavaju da su cveće, ali i lišće gajeni u Sjedinjenim Američkim Državama, 2014. godine, počele da se pojavljuju na buketima. Ken Tirpak, direktor cvetnog odseka u Oklahominom Raesor's Foods-u, rekao je da je prodaja popularnih buketa - nakon stavljanja logoa, povećana za 30%. "Nalepnica je način da se proizvođači razlikuju od konkurencije", izjavila je Debra Prinzing, autorka knjige "Buket od 50 milja: Sezonsko, domaće i održivo cveće".

Podizanje svesti o domaćem gajenju

Prinzingova je pre dve godine osnovala i slowflowers.com, internet stranicu koja povezuje potrošače s proizvođačima, cvećarima i prodavnicama koje nude domaće cveće. "S obzirom na stroge radne i ekološke uslove gajenja u SAD-u, domaći cvećari ne mogu sami da se takmiče s cenama uvoznog cveća", kaže Prinzingova.

Mnogi proizvođači, zajedno s prodavcima na veliko i cvećarima, traže i dodatni način da podignu svest o domaćem gajenju, ali i kako da povrate deo tržišta. U Viskonsinu je tako osam proizvođača osnovalo udruženje Fair Field Flowers koje u okrugu Medison kamionom dostavlja cveće poručeno preko interneta. Prošle godine su "Sertifikovani američki uzgoj" i slowflowers.com organizovali više promotivnih večera nazvanih "Od polja do vaze" na cvećnjacima širom Amerike. "Ljudima je hrana važna i stavljaju je "na pijedestal". Smatram da na tom postolju, takođe, moramo da napravimo mesta i za cveće", objašnjava Prinzingova.

Na svakoj večeri, cvećar aranžira buket, a kuvar priprema jela spajajući tako hranu i cveće iz lokalnih vrtova. Čak 150 takvih večera priređeno je u stakleniku kalifornijskog Pajarosa Farm's, jedne od poslednjih američkih uzgajališta ruža. Gosti su na večeri saznali da je 1991. godine većina prodatih ruža bilo domaće proizvodnje dok danas one čine jedva 2% ukupne prodaje ruža. U 2014. godini je uvezeno 1,6 milijardi ruža, najviše od svog rezanog cveća.

Upoznaj svog uzgajivača, upoznaj svoje cveće

I Savezna Vlada je počela da shvata da je cveće bitno. Zamenica ministra poljoprivrede Kejtlin Merigen, koja je pokrenula program "Upoznaj svog farmera, upoznaj svoju hranu" (Know Your Farmer, Know Your Food), najavila je na kraju mandata i pokretanje programa "Upoznaj svog uzgajivača, upoznaj svoje cveće" (Know Your Farmer, Know Your Flowers).

I prva dama Mišel Obama shvatila je značaj domaćeg cveća, pa je za događaje u Beloj kući počela da nabavlja cveće kod američkih proizvođača. Potrošači su takođe postali svesniji posledica uvoza cveća. Prošle godine je tržište u Sijetlu udvostručilo prodaju u odnosu na prvu godinu rada. Prodato cveće je dostiglo vrednost od gotovo milion dolara. Kalifornijska kancelarija za poljoprivredu izvestila je da je hortikultura jedna od najprofitabilnijih grana za farme s 10 ha zemlje ili manja gazdinstva. "Rezano cveće postiže visoku cenu zbog svoje relativne retkosti i luksuza", slaže se Moli Kulver, urbana baštovanka i aranžerka cveća iz Bruklina. Pre četiri godine, ona je počela da gaji cveće kao dodatni proizvod na svojoj The Youth farmi. Bila je jedna od prvih u zemlji koja je nudila cveće i povrće. "Poslednjih 4-5 godina, povrtari se prebacuju na gajenje cveća. Oni shvataju da je hortikultura popularnija, ali i profitabilnija", kaže Kulverova.

To potvrđuju i brojke. Prodaja rezanog cveća, prema podacima Saveznog ministarstva za poljoprivredu, porasla je za 20% od 2007. do 2012. godine. Kulverova veruje da je tome doprinelo podizanje svesti, ali i medijski natpisi da je i domaće cveće jednako važno kao i domaća hrana. U samo 12 meseci utrostručeni su zahtevi za nabavkom proizvoda iz njenog cvećnjaka. I Prinzingova je primetila nove trendove. "Doživljavamo preporod cvećnjaka, malih i velikih, širom Amerike", zaključuje ona s ponosno.

Foto: evgenyb/Bigstockphoto


Tagovi

Cveće Hortikultura SAD Porodične farme Carina Tržište cveća Sertifikovani proizvodi Mišel Obama


Autorka

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste probali slatko od ljubičice? Znate li koliko je hiljada cvetova potrebno za jednu teglicu? Uskoro na Agroklub-u