Nana se sadi na svake četiri godine. Po hektaru se dobija do 2,5 tone suvog lista. Otkupna cena je od 150 do 270 dinara po kilogramu.
Njivsko gajenje nane (mente) u Kuli ima tradiciju dugu četvrt veka. Duško Biševac ovu biljku gaji već osmu godinu. Odlučio je da u ovaj posao uđe, pre svega, zbog dobre zarade.
"U današnje vreme to je najbitnije - koliko se može zaraditi. Posao jeste malo teži, ali se isplati. Nanu proizvodimo iz rizoma. Vadi se koren, koji se seče na 2 cm, mi sadimo sadilicama za papriku. Pre toga, naravno, ide duboko oranje i spremanje. Ja imam drugu košnju, pošto bacam stajsko đubrivo, jer sam odgajivač ovaca. Bitno je hemiju što manje koristiti. Trava se mora isčupati", objašnjava Biševac.
Ovih dana na parceli Duška Biševca nana se kosila pomoću rotacione kosačice. Parcela je veličine 1,5 ha. Nakon košenja, otkosi se sklanjaju.
"Širimo najlone po njivi i nabacujemo otkose da se menta što pre osuši. Ako su visoke temperature, kao ovog leta, menta se osuši za dva dana. Kada se menta osuši, drvenim vilama se otresa list od stabljike. Taj dobijeni list pakuje se u džakove. Stabljiku koristim kao energent. Dakle, ložim je", kaže domaćin.
Dodaje da parcelu sa 15-20 ljudi završi za tri dana. Kaže da je radnike teško naći, a to ilustruje podatkom da je kod njega na parceli najmlađi 1977. godište.
Biševac kaže da proizvode spram zahteva tržišta, dakle pakuju najkvalitetnije - list. Ne krije da ima i prerađivača koji usitne celu biljku. Prema rečima sagovornika, otkupna cena varira iz godine u godinu, u rasponu je od 150 do 270 dinara. A cena, naravno, zavisi i od kvaliteta robe. Za list se više plati nego za pulvis (usitnjenu nanu).
Ipak, zaključak je na ovoj kulturi ima više zarade nego na ratarskim usevima, bez obzira na to što se više radi, a i ulaganja su značajnija.
"Hajde da budemo realni. Koliko radite u kukuruzu i soji? Ovde se mora doći nekoliko puta da bi se trava isčupala. Udeo radne snage u krajnjoj ceni je velik. Ako Bog da proširićemo proizvodnju", najavljuje Biševac.
Inače, rizomi nane se sade svake četvrte godine. Duško Biševac kaže da sa 1,5 ha ubere 3,5 tone suvog lista, dok sa stabljikom to ukupno bude šest tona. Dostojan naslednik je sin Ognjen koji, iako mali, pomaže u poljskim radovima.
Uz proizvodnju čaja, nana se koristi i za proizvodnju eteričnog ulja. Eterično ulje dobija se destilacijom vodenom parom svežih nadzemnih delova biljke u cvatu. Najaktivnije supstance uključuju mentol (35%-45%) i menton (10%-30%).
Kada se govori o benefitima upotrebe nane, stručnjaci često spominju da ona : smanjuje bol u stomaku, osvežava dah, pomaže protiv glavobolje, pojačava koncentraciju, pročišćava respiratorni trakt, podiže nivo energije, opušta zategnute mišiće.
Foto: Đorđe Simović
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor