Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje agave
  • 13.06.2015. 12:00

Izumire li tradicija gajenja agave?

Tekila se proizvodi isključivo od plave veber agave koja primarno raste na izuzetno malom području pokrajine Halisko u Meksiku. Međutim, poslednjih godina tradicija proizvodnje sve više se gubi.

Foto: theferventshaker.wordpress.com
  • 841
  • 13
  • 0

Armando Asevez sa severozapadne visoravni Haliskoa u Meksiku je himador odnosno uzgajivač plavih veber agava čiji nektar čini krv unosne industrije tekile. Ovo žestoko piće proizvodi se isključivo od te biljke koja primarno raste na izuzetno malom području pokrajine Halisko. Plava agava kao odrasla biljka može da poraste u visinu do 2,5 a u širinu do 3,5 metra i da poživi do 15 godina.

Asevez agavu bere ručno jer je to zanat koji se nije menjao od 1600. godine, kada je tekilu otkrio španski kolonizator. U njegovoj porodici se tradicija berbe prenosi s kolena na koleno. Upravo zbog specifičnog načina gajenja, zasadi te biljke upisani su i na UNESCO-vu listu svetske baštine.

Himadorska tradicija u Meksiku izumire

Zasadi agave upisani su i na UNESCO-vu listu svetske baštine.

Dok potražnja tekile u svetu raste, u Meksiku ima sve manje himadoresa koji beru plavu agavu.

I dok tradicionalni himadori nestaju, tražnja visokokvalitetne tekile u svetu se iz godine u godinu povećava. To je industrija vredna preko milijardu dolara, a 7 od 10 proizvedenih litara se izvozi širom sveta. Ipak, mlađe muške generacije odustaju od tradicionalnog načina poljoprivrede. "Gotovo svaki čovek u mojoj porodici je bio himador, generacijama unazad, to je tradicija" kaže Asevez koji priznaje da će, dok god bude mogao da žanje, biti himador.

Međutim, većina himadora su stariji jer mlađi ne žele da rade u berbi. Stoga Asevez smatra da postoji razlog za zabrinutost jer i on ima jedanaestogodišnjeg sina kome ne preporučuje da nastavi da se bavi zemljoradnjom, već da ulaže u svoje obrazovanje, za šta sam nije imao priliku. Asevez radi u timu od desetak uzgajivača među kojima su njegov brat i nećak. Oni vešto seckaju sočna jezgra poznata kao pinjas koja liče na velike ananase, uklanjajući s njih gorko lišće. Nakon toga ih odnose u obližnju Patrón destileriju gde jezgra kuvaju, melju i fermentišu pre nego što postanu vrhunska tekila.

Prva tekila proizvedena je u 16. veku, a za nju se koristi jezgro plave agave, sočne zeljaste biljke koja pripada porodici ljiljana. Samo u Meksiku postoji više od 130 vrsta agava. Međutim, samo od ove se proizvodi tekila. Godišnji prinos kreće se oko 300 miliona biljaka, a sve su, kako navode pojedini izvori, namenjene isključivo proizvodnji tekile.

Menja se viševekovni način žetve?

Izumiranje nove generacije uzgajivača agave simptom je sve češćeg napuštanja poljoprivredne delatnosti u Meksiku. Podaci ukazuju na to da je radna snaga na farmama, između 1995. i 2010. godine, brojčano pala za 2 miliona, dok su plate u poljoprivredi ostale gotovo nepromenjene.

Migel Fonseka, šef je za agave u Patrónu, kompaniji kojoj treba oko 3,5 miliona biljaka svake godine da bi se zadovoljila sve veća tražnja tekile. Sve biljke ručno treba da uberu himadori prema tačno određenim metodama. "Himadoresi znaju da prepoznaju koje agave su zrele za žetvu prema našoj preciznoj specifikaciji", rekao je Fonseka za Gardijan, naglašavajući da agave moraju da žanju na isti način kao i pre 400 godina, a većina himadoresa je taj princip naučila od svog oca.

"Sada imamo nekoliko mlađih ljudi koji su preuzeli posao jer mnogo mladih radije odlazi u gradove ili Sjedinjene Američke Države", dodao je on. Fonseka predviđa da bi povećanje tražnje moglo da promeni viševekovnu metodu žetve. "Smatram da bismo u narednih 30 ili 40 godina mogli da imamo mašinsku berbu agava u kojoj više neće biti himadoresa", tvrdi Fonseka.

Kriza agave pogodila je Meksiko u ranim 2000-im. Cena kilograma useva porasla je za gotovo 1.000 %, a plate himadoresa se nisu menjale. Pomak se, ipak, dogodio, prema autoru knjige Kako su gringosi ukrali tekilu Čantalu Martineau jer su plantaže agava sada većinom u vlasništvu poljoprivrednih kompanija dok su u prošlosti himadoresi imali svoje plantaže.

Himadori su danas obavijeni mistikom, jer je vekovima njihov posao posmatran kao vrlo romantičan, uronjen u tradiciju, gde se znanje prenosilo s kolena na koleno, od ranog detinjstva. Međutim, sada se to gubi. Uloge su izmenjene, a neki govore da tekila više nije kvalitetna kao nekada, upravo zbog toga što uzgajivači više ne uče od očeva i dedova već to postaje više rutinski posao. Uzrok je i u tome što država i meksički zakoni ne pružaju dovoljnu pravnu zaštitu tradicionalnoj zemljoradničkoj proizvodnji, kao i u činjenici da većina mladih odlazi iz zemlje. Mnogi ne nastavljaju da se bave porodičnim poslom i to je primetno širom Meksika.

Foto: theferventshaker.wordpress.com


Tagovi

Berba Tradicija Meksiko Tekila Plava agava Weber agava Pokrajina Jalisco UNESCO popis svetske baštine Specifičnost


Autorka

Ivana Barišić

Više [+]

Pre nego što je upisala studije prava, Ivana je počela da se bavi novinarstvom, pa je u ovom poslu i ostala. Pisala je za nekoliko dnevnih listova, a ima iskustva i sa televizijskim novinarstvom. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija.:)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.