Svi delovi trnjine su lekoviti: koren, kora, cvet, listovi i plod. Uzgaja se kao živa ograda, pojedinačni grmovi, stabla ili kao ukrasna biljka, ali takođe se gaji i zbog svog bujnog korena i stvaranja mnoštva izdanaka radi sprečavanja erozije.
Trnjina je biljka čiju lekovitost narodna medicina poznaje od davnina. U lekovite svrhe koriste se svi delovi trnjine: koren, kora, cvet, listovi i plodovi. Postoje dokazi da je korišćena u ishrani još u kamenom dobu, a bila je neizostavna na trpezama antičke Grčke i Rima.
Poznata je i pod nazivima trnina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva. Prema botaničkoj nomenklaturi pripada porodici ruža Rosaceae, rodu šljiva Prunus. Široko je rasprostranjena u Evropi, severnoj Africi i Maloj Aziji. Raste kao samonikli grm po pašnjacima, na sunčanim brežuljcima, rubovima šuma i krčevinama. Uzgaja se kao živa ograda, u obliku pojedinačnih grmova, stabala ili kao ukrasna biljka, ali i zbog svog bujnog korena i stvaranja mnoštva izdanaka radi sprečavanja erozije. Upotrebljava se i kao podloga u rasadničarskoj proizvodnji voća.
Kao grm, trnjina raste do 3 m visine, a kao pojedinačno drvo 5 m i više. Ima raširene trnovite grane. Listovi su manjih dimenzija, 2-4 cm a na ivicama su malo nazubljeni. Trnjina prvo cveta, a zatim lista. Cvetovi su sitni prečnika do 1,5 cm sa pet latica pojedinačni ili po 2-3 zajedno i prekrivaju cele grančice. Prijatnog su mirisa. Cvetaju od marta do kraja aprila, pa i tokom maja, što zavisi od vremenskih prilika i lokacije.
Plod trnjine je koštunica tamnoplave boje sa pepeljkom, prečnika 1-1,5 cm. Iznutra je mesnat i zelenkasto obojen, oporog i kiselog ukusa. Sadrži 5-8% šećera, 1,5-3 % organskih materija, 1,5% pektina, 8-26% vitamina C, 1,7% jabučne kiseline, vitamina P do 4000 mg, što je više od aronije, tanina do 1%, zatim obojene materije i arome. U 100 g ploda nalazi se 200 mg vitamina C.
Trnjina počinje da sazreva tokom maja, ali se zbog oporog ukusa konzumira tek nakon mraza. Može da se bere i ranije, ali je tada potrebno da se prethodno zamrzne da bi se izgubio opor okus. Tada se može koristiti i u sirovom stanju. Od takvih plodova mogu da se prave sirupi, džemovi, mešane marmelade i likeri. Poboljšava ukus voćnih kompota i povećava njihovu lekovitost. Koristi se u gastronomiji kao dodatak jelima od divljači. Listovi trnjine sadrže vitamine C i E, antocijane i flavonoide. Prosečan prinos po grmu je 12-14 kg. Važno je još pomenuti da njeno seme sadrži otrovni glikozid.
Cvetovi trnjine beru se u aprilu, kora sa korena i plodovi se sakupljaju u oktobru i novembru. U narodnoj medicini trnjina se koristi za lečenje kašlja, grčeva u stomaku, pročišćavanje krvi, jačanje želuca, pa i za mršavljenje.
Seme se koristi za razmnožavanje, a treba 2-3 meseca da bude izloženo hladnoći. Preporučljivo je da se seme stavi u vreću sa vlažnim peskom i drži u frižideru. Klijanje semena je vrlo sporo, zbog čega se trnjina najčešće razmnožava izdancima iz korena. Pre sadnje, kopaju se rupe dimenzija 0,8 x 0,4 m i u njih doda đubrivo. Nakon sadnje obavlja se skraćivanje izdanaka na visinu 15 cm. To će u proleće rezultirati bujnim razgranavanjem jer trnjina stvara veliki broj izdanaka. U narednim godinama treba redovno uklanjati suvišne izdanke, polomljene i oštećene grane.
Potrebno ju je đubriti svake godine da bi ova biljka dala bogat rod. U bašti se sadi na razmak 2,5-3 m između sadnica. Veoma je pogodna za formiranje žive ograde. Može se zasaditi u jedan niz sa razmakom između biljaka 50-70 cm ili u dvostruki niz u cik cak formi sa razmakom od 80 cm do 1 m. Sadnice se postavljaju pod uglom od 45 stepeni. Životni vek grma trnjine je oko 40 godina. Važno je stanište divljih životinja i ptica. Naseljavaju je i mnogi insekti. Može da posluži i kao ograda za stoku jer svojim dugim trnjem brani prolaz životinjama. Značajna je medonosna biljka jer cveta u rano proleće.
Ovaj čaj jača i čisti krv, naročito u slučajevima kožnih oboljenja, bolesti pluća i disajnih organa. Čaj se priprema tako što se jedna supena kašika osušenog ili 7 kašika svežeg cveta prelije sa 2,5 dl vrele vode i prokuva 1 minut. Ostavi se da stoji poklopljeno oko 10 minuta. Dnevno se pije po jedna šoljica tokom 3-4 dana i to po gutljaj na svaki sat. Ako ovaj proceđeni čaj ponovo prokuvamo sa jednom velikom kašikom meda, blagotvorno deluje kod upale pluća i bronhija, omekšava sluz i olakšava iskašljavanje. Dnevno se piju 2-3 šoljice na svakih pola sata po jedna supena kašika.
Plodovi trnjine, bez peteljki, stave se u teglu (400 g ploda), pospu se sa 200 g šećera ili preliju sa 2 dl meda i 5 dl lozovače ili šljivovice. Ako je tegla na suncu biće potrebno oko 3 nedelje da se med ili šećer otope. Ukoliko je tegla u tamnoj prostoriji, povremeno ju je potrebno protresti. Biće potrebno oko 6 nedelja da voće pusti sok. Ovaj liker je intenzivnijeg ukusa i boje.
Tagovi
Autorka
RankaV
pre 9 godina
Prilikom uređenja teksta ispušteni su sastojci za liker,nedostaje šljivovica.Evo potpun recept:Liker od trnjineSastojci:400g trnjina,200g šećera ili 2dl meda,5dl lozovače ili šljivovice.Priprema:Plodovima trnjine odstranite peteljke, stavite u teglu,pospite šećerom ili prelijte medom i zaliti šljivovicom. Ako teglu ostavite na suncu trebat će vam oko 3 sedmice da se med ili šećer otope.Ukoliko teglu držite u tamnoj prostoriji povremeno je protresiteBit će potrebno oko 6 sedmica da voće pusti sok. Ovaj sok je intenzivnijeg okusa i boje.