Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izrada kamenjara
  • 29.10.2018. 18:00

Kako napraviti kamenjar - mini planinu u vrtu

Ukoliko nam je preostalo kamenja od zidanja kuće, ili smo strastveni ljubitelji prirodnih tvorevina u vrtu, lako ćemo pronaći malo prostora za kamenjaru ili alpinetum.

Foto: Bigstockphoto/Mikhail Pavlenko
  • 4.468
  • 55
  • 0

Kamenjar ili alpinetum je efektan ukras vrta ili dvorišta, koji donosi dašak Mediterana ili planinskog pejzaža u enterijer doma. Spada u arhitektonsko biološke elemente vrta. U njemu se na relativno malom prostoru može posaditi mnogo raznovrsnih biljaka, koje će svojim oblicima i teksturama stvoriti zanimljivu slike prirode u malom. Kamen dodatno upotpunjuje ovu sliku prirode. Ukoliko nam je preostalo kamenja od zidanja kuće, ili smo strastveni ljubitelji prirodnih tvorevina u vrtu, lako ćemo pronaći malo prostora za kamenjaru ili alpinetum.

Mini planina zasađena specifičnim biljkama

Najbolji položaj za uređenje kamenjara u vrtu ili dvorištu je blago osunčana padina udaljena od visokog rastinja, koje će bacati senku na nju. Na teška zemljišta, ilovasta i glinena, koja slabo propuštaju vodu, treba postaviti drenažu od šljunka ili otpadnog kamena. Zanimljiv kamenjar može se napraviti i na terenu koji je potpuno ravan, ako se malo povisi deo površine zemljipta, nasipanjem krupnog šljunka ili otpadnog kamena, pomešanog sa vrtnom zemljom. Kamenjar je, u stvari, mini-planina u vrtu, zasađena specifičnim biljkama, najčešće jastučastim trajnicama, pa će se za nju najlakše odlučiti planinari i ljubitelji prirode. Većina vrtova su reljefno toliko bogati da skoro u svakome već ima potencijalno mesto za formiranje kamenjara.

Osnovni uslov za formiranje alpinetuma je propusno zemljište. Ako ono nije takvo, obavezno pravimo drenažnu osnovu u obliku male planinice. To mogu biti ostaci kamena od gradnje, razbijene cigle, crep ili grubi šljunak. Na to dodajemo sloj propusne zemlje i supstrata u visini 15-30 cm, u zavisnosti koje ćemo biljke saditi. Potom sledi raspoređivanje krupnog kamena. Raspoređuje se da deluje kao da se "odvalio od stene",  to jest da deluje što prirodnije. Takvim uklapanjem dobija se prirodan izgled, kao da je kamenje "izniklo iz zemlje". Za veće kamenjare treba i veće kamenje. Ovako izgledaju alpinetumi na drenažnim osnovama, "planinicama" i nagnutim terenima.

Više zemlje - više korova

Na sličan način se može napraviti i stilski rešiti kamenjar na ravnom terenu. Nakon oblikovanja zemljišta i čišenja od korova postavlja se kamenje. Treba pažljivo odrediti odnos kamena i zemlje, da ni jednog, ni drugog ne bude previše. Ako se stavi više zemlje, postoji opasnost od širenja korova, a ako je previše kamena, biljke nemaju dovoljno prostora i neće napredovati.

Kamenje se raspoređuje da deluje kao da se "odvalio od stene",  to jest da deluje što prirodnije.

Obično se savetuje postavljanje kamenja iste vrste, kao i pravljenje kompozicije od sitnijih i krupnijih komada kamena. Veliko i hrapavije kamenje u vrtu deluje prirodnje od onog sitnijeg, te se ono postavlja kao baza na koju se postepeno ugrađuju komadi oblika i veličine koji prate esktetiku ambijenta. Kamenje se dobro i pažljivo ukopa u zemlju, na osnovu svojih veličina, linija i oblika, pazeći da se ide u širu stranu kamena, tako da jedna trećina kamena viri iznad zemlje.

Izbor biljaka za sađenje u kamenjaru je velik

Supstrat za sađenje biljaka u kamenjaru, sipa se između kamenja i treba da bude što propusniji za vodu i ne previše hranjiv. Dobar izbor je i zemlja iz vrta, u koju se može dodati tresetni humus i krupniji pesak ili sitno mleveni kamen. Supstrat se pospe vodom, a nakon što se zemlja slegne, ako je potrebno, doda se još zemlje.

Izbor biljaka za sađenje u kamenjaru je veliki. Zeleni kamenjar je zanimljiv, ali ako zasadite raznovrsne biljke, cele godine će neke od njih da cvetaju i unose boje. Izaberite otporne i ne prevelike biljke, da bi se bolje primile i lakše posadile u rupe i pukotine kamenja. 

Za manji kamenjar, dobar su izbor biljke manjeg rasta, kao što su: zvončić, sedum, čuvarkuća, kamenika, timijan, ruzmarin, žalfija ili lavanda. Za veće kamenjare dobri su grmovi aukube i skimije i četinari kao patuljasta smrča, hibrid planinskog bora ili hibridna kleka. Interesantne su i ukrasne trave i različite vrste festuka. Od jastučastih trajnica dominiraju: aubrijeta, arabis, iberis, alisum, puzajući plamenac, žednjaci, vrtni jaglaci, majčina dušica, niski karanfili, encijan. Trajno lukovičasto bilje: zumbuli, tulipani, krokusi, muskari, anemone, narcisi, ranunkulusi, kao i visibabe i ljubičice kao prvo cvetajuće biljke. Ovo su sve biljke koje kamenjare na suncu. 

Zeleni kamenjar je zanimljiv, ali ako zasadite raznovrsne biljke, cele godine će neke od njih da cvetaju i unose boje.

Za kamenjare u polusenci obično izbor čine: kamenike, niske paprati, bršljen, mala pavenka, niski zvončići. Jednogodišnje sezonsko cveće je poželjno u kamenjaru na početku formiranja, dok se trajnice još nisu razrasle, naročito u toku leta i jeseni. U ovu grupu spadaju : begonija, niska kadifica, lobelija, prkos verbena. Grmlje koje dolazi u obzir je niskorastuće. Izbor je: borovnica, niske tise, niska žutika, mušmulice, likovci.

Ostavite dovoljno prostora za biljke koje se šire

U kamenjar se prvo sade niski grmovi ili patuljasti četinari, a zatim višegodišnje i lukovičaste biljke. Pri sađenju biljaka treba ostaviti dovoljno slobodnog prostora, jer će se neke brzo raširiti. 

Oko posađenih biljaka treba posuti jedan centimetar sloja šljunka ili drobljenog kamena, koji će sprečiti isušivanje i ispiranje zemljišta, kao i rast korova. Posle sađenja biljaka, treba ih dobro zaliti, da se supstrat dobro slegne i navlaži. Kamenjaru i biljkama koje su posađene potrebna je njega. Povremeno treba rastresti zemlju i ukloniti korov, a biljke zalivati i prihranjivati. 

Nakon određenom vremena, tačnije 3-4 godine, počinju se same rasađivati, pa se zgusnu i ugrožavaju jedna drugu. Tada ih je potrebno proređivati i rasađivati. To radimo deljenjem busena u manje komade. Ranocvetajuće razmnožavamo u proleće od aprila do juna. Trajnice koje cvetaju leti, razmnožavamo u ranu jesen, a one koje cvetaju u jesen razmnožavamo u rano proleće. Višak biljaka uvek možemo pokloniti prijateljima, kao znak pažnje i način da biljnu vrstu raširimo na više mesta.

Svake godine nakon cvetanja, jastučaste trajnice treba srezati na jednu polovinu ili trećinu dužine izbojka da se grmići zgusnu i razviju nove i snažnije izboje, gde će naredne godine dati više pupoljaka. Važno je napomenuti da ove biljke ne treba prihranjivati, jer su lepše i izdržljivije na zemljištu siromašnijem hranivima.

Obično se sadi 4-12 bijaka po metru kvadratnom

Kamenjar je najbolje formirati i zasaditi u rano proleće. Ako kupujete biljke u vrtnim centrima, sade se na istu dubinu na kojoj su rasle u saksiji ili loncu. Broj biljaka po metru kvadratnom zavisi od veličine biljaka. Obično se sadi 4-12 bijaka po metru kvadratnom. Ako nemamo projekat sa planom sadnje, onda neka glavno pravilo bude da se sadi tri, pet ili sedam biljaka (zavisno od veličine kamenjara) iste vrste i boje cvetova u jednu grupu. Grupe se formiraju i usklađuju sa drugom grupom u skladu sa veličinom i odnosom boja. Obratiti pažnju da biramo biljke koje su otporne na niske temperature što gore pomenute i jesu. Veliki problem je i vlaga, pošto su većina biljaka niske i polegle, pa u tu svrhu, postavljamo sloj šljunka oko biljaka prilikom sadnje. 


Tagovi

Kamenjar Alpinetum Izrada kamenjara Biljke za kamenjar Grmlje Jastučaste trajnice Lukovice


Autor

Vladislav Pikula

Više [+]

Komunikativna, društvena osoba, empatijski osveštena. Zaljubljenik u prirodu, sport, šetnje i matematiku.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić