Lekovita, začinska biljka miloduh (Hyssopus officinalis), ili izop, od davnina je korišćena za čišćenje tela spolja i bila poznat kao "lek za sve bolesti", a Grci i Jevreji smatrali su je svetom.
Iako je miloduh ili izop (Hyssopus officinalis) u našem narodu pomalo zaboravljen, ova lekovita biiljka ima više svojstava. U XVII veku razbacivan je po sobi bolesnika, jer se verovalo da sprečava širenje infekcije, a takođe je služio za pročišćavanje hramova. Cvetovi i listovi ove biljke koriste se za olakšavanje tegoba disajnih puteva, posebno bronhitisa, a miloduh je u našoj zemlji rasprostranjen na području Deliblatske peščare, Sićevačke klisure i Suve planine. Postojbina miloduha vezuje se za Kavkaz, severozapadni Iran i jug Evrope. U Iranu, Turskoj, Pakistanu, Finskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Albaniji, uzgaja se radi proizvodnje eteričnog ulja, ali se i suši.
Osim što su lekoviti, cvetovi i listovi ove biljke su i jestivi, a koriste se kao začin za salate i supe, ali i za jela od pasulja i ribe. Dodaju se i masnim jelima radi lakšeg varenja, a čest su sastojak raznih čajnih mešavina i likera. Stari Rimljani su ih dodavali vinu radi posebnog bukea. Od miloduha se dobija izuzetno kvalitetno eterično ulje, koje se savršeno slaže sa esencijalnim uljem lavande, žalfije, ruzmarina i kamfora.
Miloduh raste na suvim, toplim, prema jugu okrenutim padinama. Uspeva na skoro svim tipovima zemljišta, dobro podnosi sušu. Najbolje raste na krečnim terenima, mada se uspešno kože gajiti i na šljunkovitom području. Priprema zemljišta za setvu miloduha vrši se dubokim oranjem, a u višegodišnjim zasadima ove biljke đubrenje treba vršiti prvenstveno azotnim đubrivom. Ova biljka razmnožava se setvom semena u rano proleće krajem marta, a najkasnije početkom aprila. Preporučljivo je sejati od 120-150 kijavih semenki po dužnom metru, a posledica kasne setve može biti neravnomerno nicanje. Seje se na razmaku od 50 cm do 70 cm između redova, a dubina setve je od jednog do dva centimetra.
Cvetovi miloduha su bele, plave i ružičaste boje, a cveta od juna do septembra. Miloduh se kosi od početka cvetanja do punog cvetanja, a za dobijanje eteričnog ulja kosi se tokom leta i jula u vreme punog cvetanja. Ukoliko je vreme suvo, pokošeni miloduh treba ostaviti nekoliko dana u njivi, i na suncu. Prinos u prvoj godini sadnje miloduha može da iznosi 2,3 tone po hektaru, dok se svake naredne godine ovi prinosi povećavaju.
Šaka svežih cvetova i listova miloduha potopi se u pola litra maslinovog ulja i ostavi da odstoji na suncu nedelju dana. Nakon toga dobijeno ulje može da se koristi za masažu oduzetih ekstremiteta posle moždanog udara. Ovako dobijeno miloduh ulje pokazalo se delotvornim i kod noćnog znojenja i osetljivih pluća. Da bi postiglo željeni efekat, treba popiti 15 do 20 kapi pomešanih sa malo vode, ili, još bolje, sa čajem od anisa.
Tagovi
Autorka