Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje lekovitog bilja
  • 16.05.2015. 15:15

Nova šansa za proizvodnju lekovitog bilja?

Zahvaljujući povoljnoj klimi i zemljištu, Srbija je veoma pogodna za gajenje različitih kultura lekovitog bilja, ali je problem nedostatak tržišta. Kako ga rešiti, predlažu u Udruženju proizvođača i prerađivača začinskog i lekovitog bilja Lincura.

Foto: depositphotos.com
  • 2.716
  • 101
  • 0

Srbija je prekrivena lekovitim biljem. Ima ga bukvalno svuda. Međutim, kako nema organizovane berbe, to sve propada. U proleće nikne, poraste, na jesen nestane pa je zaista pravo vreme da se to promeni i da od toga i građani imaju i posla i zaradu.

Zahvaljujući povoljnoj klimi i zemljištu, Srbija je veoma pogodna za gajenje različitih kultura lekovitog bilja. Oko 3.500 hektara je pod lekovitim biljem, a većina plantaža se nalazi na području Vojvodine. Prema proceni stručnjaka, na jednom hektaru može se dobiti 300 do 500 kilograma cveta kamilice prvog kvaliteta. Jedan kilogram iznosi i do osam evra, što znači da je prihod po hektaru 4.000 evra.

Nedostatak tržišta veliki problem

Glavni razlog zbog kojeg se lekovito bilje ne gaji u Srbiji je nedostatak tržišta. Proizvođači se najviše odlučuju za mentu, ali i ona se sve manji gaji, jer je problem u plasmanu. Problemom nepostojanja organizovane berbe lekovitog bilja na teritoriji Srbije, već godinama se bavi predsednica Udruženja proizvođača i prerađivača začinskog i lekovitog bilja Lincura iz Kragujevca, profesorka Ljubica Stojanović. Udruženje je osnovano sa ciljem da okupi što veći broj ljudi da se bave proizvodnjom lekovitog bilja i sakupljanjem samoniklog bilja iz prirode. Ljubica Stojanović ispred Udruženja ima odličnu poslovnu ideju koju bi volela da podeli sa čitaocima Agrokluba.

Nove ideje, nove prilike

Smatra da bi joj država trebala izaći u susret i obezbediti logističku podršku, dok bi ona, sa ljudima koji su spremni da uđu u ovaj projekat, obezbedila finansije, zaradu od izvoza, a što je najbitnije, nova radna mesta i zapošljavanje. Uverena je da priča da ljudi neće da rade u poljoprivredi nije istinita, jer njoj se javlja mnogo inženjera poljoprivrede koji su zainteresovani za posao.

"Tu mogu da se iskoriste ti prirodni resursi. Imamo mnogo nezaposlene snage, mnogo ljudi koji nemaju šta da rade. Neki kažu da neće da se radi u poljoprivredi, ali i te kako se hoće, mnogi me zovu da rade u poljoprivredi. Inženjeri raznih profila, ljudi sa fakultetom koji su ostali bez posla i imaju familiju, decu koju školuju. Uvideli su da je dobra zarada od gajenja lekovitog bilja", kaže Stojanović, koja je ispred Udruženja osmislila projekat koji bi zaposlio stručnjake, ali i nezaposlene sa tržišta rada.

O ovoj ideji već je razgovarala sa resornim ministarstvima, međutim problem su stalne promene ministara, pa taman kada se dogovore, dođe do promene tima sa kojim je vodila razgovore. Pozvala je zato nadležne da je kontaktiraju, kako bi mogli da se dogovore oko načina izvedbe celog projekta, jer je ovo velika šansa koju bi bilo šteta propustiti, ističe ona.

Potreba za stručnim beračima lekovitog bilja

Prema njenim rečima, da bi se sakupilo lekovito bilje mora da se organizuju kursevi i edukacija ljudi pa je potrebno organizovati predavanja kompetentnih stručnjaka.

"Mi imamo već zainteresovane koji bi to radili, iz Instituta Josif Pančić, zatim sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, sa Katedre za botaniku Prirodno matematičkog fakulteta u Beogradu, Kragujevcu i Nišu, a i sama sam predavala predmet lekovito bilje u srednjoj Poljoprivrednoj školi, a zainteresovani su i mnogi drugi naučni radnici", ističe Stojanović.

Ta edukacija bi se, kaže dalje u razgovoru Stojanović, sastojala u od predavanja u zatvorenoj učionici te terenske nastave. Zatim bi usledilo polaganje ispita, čime bi se stekao sertifikat stručnog berača lekovitog bilja. Prostorije u kojima bi se držali edukativni seminari trebalo bi da obezbedi lokalna samouprava. Stručni berači sa sertifikatom ne bi trebalo da učestvuju u berbi, već samo da nadgledaju svoju grupu. Očekuje se da ubrano bilje bude potpuno čisto, kako bi se već istu veče moglo voziti u sušaru.

Potrebne otkupne stanice na terenu

Pre nego što se izveze neki kontigent lekovitog bilja, potrebno je da neka kompetetna institucija izvrši analizu hemijskog sastava tog bilja. To stvarno mora da se podige na neki viši nivo i to je potrebno da urade ljudi iz struke. Da bi to bilje bilo kvalitetno, potrebne su otkupne stanice na terenu. Članovi udruženja Lincura su zainteresovani da sami naprave otkupne stanice. To ne bi bio problem, jer ljudi na selima mogu pretvoriti svoja dvorišta u otkupne stanice, barem u početku. Oni već imaju svoje magacine, prostorije po selima i manje sušare. Kako bi se širio posao, tako bi se povećavao broj magacina, a postepeno bi se oni i modernizovali. Početna ideja je da bi, na primer, Kragujevac, mogao da bude jedan veći sabirni centar, a posle bi se ova poslovna priča širila na celu Srbiju.

Ljubav prema biljkama

Ljubica Stojanović o biljkama govori kao o živim bićima. Ona ih naprosto obožava. Kada priča o njima ona unosi emocije. Ali, ne samo da o njima priča, ona se njima zaista u praksi i bavi. Na svom imanju uzgaja brojne biljke, među kojima je i matičnjak. Spremna je svakom, ko želi da se oproba u proizvodnji lekovitog bilja, da ga ponudi po simboličnoj ceni na prodaju. Ima i velike planove kada je u pitanju ceđenje soka iz ove biljke u svežem stanju, pravljenje ekstrata i njegov plasman te joj je u interesu da se broj proizvođača matičnjaka poveća i međusobno poveže.

"Suština je u tome da imamo male količine lekovitog bilja i htela sam da sa matičnjakom idemo i na jedan novi način prerade, ceđenjem soka iz sveže biljke. Koristi se herba, cela biljka matičnjaka pre cvetanja i to je njegova pogodnost u odnosu na druge biljke, jer ako je samo cvet, treba da se samo on izdvoji, a na ovaj način kosi se cela biljka", kaže ova profesorka i poziva sve zainteresovane za njene ideje i projekte da se jave Udruženju.

Foto: depositphotos.com; karammiri


Povezana biljna vrsta

Kamilica

Kamilica

Engleski naziv: Camomile | Latinski naziv: Matricaria chamomilla (L.)

Kamilica je jednogodišnja, samonikla biljka raširena u celom svetu. Može se uzgajati kao monokultura, ali je intenzivno ne treba uzgajati duže od dve godine. Obiluje aktivnim... Više [+]

Tagovi

Lekovito bilje Kamilica Matičnjak Ljubica Stojanović Tržište Otkupne stanice Proizvođači Lincura Stručni berači Sertifikat Terenska nastava Edukacija


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.