Izborom biljnih vrsta možemo dobiti efikasne vetrobrane, zaštitu od erozije, dekorativne ograde, voćne žive ograde ili pčelinju pašu.
Žive ograde nisu samo granica između parcela već su mnogo više i imaju različite uloge. Štite useve i objekte od vetra, od zagađenja i tuđih pogleda. Sprečavaju eroziju i ispiranje hranljivih materija, deluju na stvaranje mikroklime na parceli. Dom su za različite organizme, sprečavaju prodor štetočina i prouzrokovača oboljenja, lokacija su za sadnju voćnih i drvenastih biljnih vrsta, kao i medonosnih ili imaju estetsku ulogu.
Imaju snažan uticaj na biodiverzitet. Brojne ptice tu prave gnezda, a žive ograde su dom brojnih korisnih insekata, oprašivača i grabežljivaca. Naravno, one mogu biti izvor bolesti za uzgajane biljke i dom štetočina, ali to zavisi od izbora biljnih vrsta koje je formiraju.
Mogu biti manje ili više kompaktne, a od namene zavisi šta ćemo odabrati za sadnju ili formiranje.
Biljne žive ograde koje formiramo mogu biti odličan vetrobran. Apsorbuju aero i zvučna zagađenja, posebno kada se radi o saobraćajnim putevima ili ulicama. Filtriraju i umanjuju snagu vetra štiteći objekte i useve. Mogu da propuste od 25 do 95 odsto vetra. Osim vetra, apsorbuju brojne štetne gasove, a posebno će smanjiti količinu CO2 koju ispuštaju automobili.
Estetski bolje izgledaju od betonskih zidova i pružaju bolju zaštitu i do 50 odsto. Lakše se formira i održava u odnosu na zidane ograde (barijere). Najčešće se sade grab, lovor, čempres, kleka, jela, tuja, lovor višnja.
Biljke su značajne jer smanjuju buku, a najviše iritantne visoke tonove. Najbolje za ovu namenu su četinarske vrste, a najbolji je ariš.
Kada želimo da sprečimo ulazak ljudi i životinja izbor će pasti na brojne bodljikave vrste koje su dugotrajne, pouzdane i ekološki prihvatljive.
Najbolji su: glog, pirokanta, razne vrste berberisa, divlje ruže, božikovina, kupina sa trnjem, čičak.
U današnjem svetu poželjne su estetski dopadljive živice koje će pružiti odmor vlasnicima i poboljšati raspoloženje. Hortenzija, kukurika, ruže, forzicija, jorgovan, letnji jorgovan, jasmin, budleja, magnolija, hamamelis, ukrasna ribizla, viburnum, lavanda su samo neke od vrsta koje mogu da formiraju ukrasne ograde.
Odabirom vrsta možemo osigurati cvetnu ogradu tokom celog vegetacijskog perioda, od ranog proleća do kasne jeseni.
Osim što će biti izvor života, stanište za brojne životinje, pažljivim odabirom možemo dobiti voćnu živu ogradu i dobru pčelinju pašu. Za sadnju su pogodne sve vrste voćaka, a za pčele možemo osigurati stalni izvor nektara i polena.
Zašto u blizini košnica uzgajati raznovrsno bilje koje cvjeta u različitim terminima?
Za ovu namenu mogu da se koriste brojne voćne vrste: jabučaste, koštičave, bobičaste, vinova loza. Birajte voćne sadnice gde je podloga semenjak ili bujne i srednje bujne podloge. Za kržljave podloge biće neophodna potpora, armatura, jer imaju slab korenov sistem i lako se izvale pod naletom vetra. Pčele će privući bagrem, kesten, lipa, leska, lavanda, matičnjak, menta, vrijesak i mnoge druge vrste.
Tagovi
Autorka