Članovi ne brinu o nabavci semena jer ga nabavlja zadruga, a ne brinu ni o prodaji proizvedenog bilja jer imamo ugovoren plasman sa Institutom "Josif Pančić" iz Beograda, kaže direktor zadruge "Zaplanjski zasad" Zoran Ilić.
Zagarantovan otkup, kao i zagarantovana otkupna cena lekovitog bilja, razlozi su što zadruga "Zaplanjski zasad" iz Gadžinog Hana iz godine u godinu ima sve veći broj kooperanata.
Kada je pre četiri godine osnovana ova specijalizovana zadruga imala je 15 članova, a 20-tak kooperanata čiji je broj sada 70. Svi oni proizvode pre svega neven i beli slez, ali i vranilovu travu, matičnjak, peršun i drugo bilje.
Formirana Sekcija za otkup lekovitog bilja jugoistočne Srbije
Direktor Zoran Ilić rekao je za Agroklub da zadruga od samog starta funkcioniše kao sistem sa jasno utvrđenim i preciznim pravilima, što daje i te kako dobre rezultate.
"Članovi ne brinu o nabavci semena jer ga mi nabavljamo, a ne brinu ni o prodaji proizvedenog bilja jer imamo ugovoren plasman sa Institutom "Josif Pančić" iz Beograda", rekao je Ilić.
Istakao je da još pre početka radova na njivi poznata cena jednog kilograma krajnjeg roda.
"Ove godine će za kilogram suvog cveta nevena dobiti 500 dinara, a za kilogram korena belog sleza 800. Novac za proizvedeno lekovito bilje zadrugari i kooperanti dobijaju 15 dana nakon isporuke."
Prema rečima našeg sagovornika, na području Srbije južno od Beograda ne postoji ni jedno drugo specijalizovano udruženje koja proizvođačima obezbeđuje siguran plasman i zagarantovanu cenu roda.
"To je razlog što imamo sve veći broj kooperanata i to ne samo sa područja Gadžinog Hana, već i iz drugih delova zemlje. Sarađujemo sa ljudima i iz Medveđe, Vranja, Aranđelovca, Merošine, Dimitrovgrada i Stalaća", istakao je Ilić.
Dodao je da posebnu pogodnost za uzgajivače to što u slučaju da nemaju sopstveni traktor ili motokultivator zadruga svojom mehanizacijom obezbeđuje uslužno oranje i kultiviranje njiva na kojima uzgajaju bilje. Osim pogodnosti, svi članovi i saradnici imaju i obaveze kojih moraju da se striktno pridržavaju ukoliko žele da budu deo "Zaplanjskog zasada".
"Proizvođači lekovitog bilja moraju da koriste seme sa deklaracijom koje im zadruga obezbeđuje i tokom produkcije ne smeju da po sopstvenom nahođenju koriste đubriva i zaštitna sredstva. Moraju da se striktno pridržavaju uputstva za sadnju i gajenje koje dobijaju od Instituta "Josif Pančić"."
Dodao je da su uzgajivači ovog bilja obavezni da tokom godine redovno fotografišu svoje zasade i da ih zajedno sa opisom stanja zasada šalju zadruzi, koja ih potom prosleđuje stručnjacima Instituta "Josif Pančić".
"Isključena je bilo kakva mogućnost upotrebe nedozvoljenih sredstava zbog toga što se ovo bilje otkupljuje od svakog proizvođača pojedinačno i pojedinačno analizira u laboratoriji", istakao je naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, zadrugari i kooperanti takođe imaju obavezu da kompletnu proizvodnju predaju zadruzi i ne mogu da samostalno istupaju na tržištu.
"Interesovanje za ovaj uzgoj na području opštine Gadžin Han je veliko jer se radi o mestima bez zagađivača i sa netaknutom prirodom. Analize su pokazale da je naš beli slez po svom sastavu najkvalitetniji u Srbiji. Iz godine u godinu raste i poražnja za nevenom, bez obzira što se ta biljka i uvozi."
"Zaplanjski zasad" ima trenutno useve lekovitog bilja na ukupno 25 hektara.
Opština Gadžin Han jedna je od najnerazvijenijih u Srbiji, sa svega oko 7.000 stanovnika u 34 naseljena mesta. Poljoprivredna gazdinstva u tom kraju raspolažu u proseku sa 2,11 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Foto prilog
Tagovi
Autorka