Najbolje vreme za vađenje korenja je kasna jesen, do kraja novembra, pa i početkom decembra, kao i rano proleće, kad je nadzemni deo u mirovanju, a koren pun rezervnih, korisnih materija.
Vrijeme za vađenje korenja lekovitog bilja kao što su gavez (Symphytum officinale), maslačak (Taraxacum officinale) i kopriva (Urtica dioica) je još uvek prikladno, sve dok zemlja nije smrzla u dubini i dok biljka nije ušla u "zimski san". Najbolje vreme za vađenje korenja je kasna jesen, do kraja novembra, pa i početkom decembra, kao i rano proleće, kad je nadzemni deo u mirovanju, a koren pun rezervnih, korisnih materija.
Kratkotrajni minusi prethodnih dana ne smetaju ovom poslu. Čak i ako je površina zemljišta bila lagano smrznuta, čim se temperatura danju digne na 5–10 °C, gornji sloj se otopi.
Najbolje je birati sunčan dan nakon kiše, kad je zemlja rastresita, pa se koren lakše vadi bez pucanja.
Koristite uski baštenski alat, malu motiku, lopaticu ili široki, čvrsti nož kojim ćete pažljivo odgurnuti zemlju. Uvek pokušajte da izvadite samo deo, a deo ostavite u zemlji da biljka može ponovo da izraste. Ne čupajte rukama, jer ćete oštetiti koren i okolne biljke.
Ako je biljka retka na tom području, nemojte je vaditi – potražite je na mestu gde ih raste više i ima u izobilju. Nakon vađenja zatrpajte rupu zemljom i vratite po koju semenku ili mali deo korena u zemlju, to je najbolji način da se očuva stanište.
Po mogućnosti, uzgajajte sopstvene biljke za buduće branje. Naime, za lične preparate dovoljno je nekoliko korena godišnje.
Ako planirate redovno da koristite gavez, maslačak i koprivu, posadite ih u bašti ili na ivici dvorišta – lako se razmnožavaju i nećete morati da kopate po prirodnim staništima.
Otresite zemlju s korena još na mestu sakupljanja. Stavite ga u pletenu korpu, platnenu ili papirnu kesicu.
Kod kuće ga odmah isperite hladnom vodom, a po potrebi lagano očetkajte, bez previše ribanja, jer se tako gube korisne materije u površinskom sloju. Ostavite ih da se ocede i prosuše na sobnoj temperaturi nekoliko sati pre sušenja. Deblje delove presecite uzdužno da se lakše osuše.
Nakon toga ih nasecite na komadiće širine od 5 mm (gavez) do 1-2 cm (kopriva i maslačak) ili pak tanke kriške, zavisno od vrste.
Sušite ga na toplom, provetrenom i senovitom mestu. Idealna temperatura je do 40 °C npr. u dehidratoru ili rerni s otvorenim vratima.
Sušenje u rerni na 40 °C je sigurna i nežna metoda kojom se čuvaju lekovite materije, ali vreme zavisi od vrste i debljine. Na lim stavite papir za pečenje, a iseckane komadiće složite u tankom sloju. Za vreme sušenja vrata rerne ostavite lagano odškrinuta, da vlaga može izlaziti. Povremeno protresite ili okrenite.
Gavez se na ovoj temperaturi suši 6-10 sati, maslačak 4-8 sati, a kopriva 3-6 sati. Znak da je sušenje gotovo je da je koren tvrd, lomljiv, lagan, bez vlažnih delova.
Ako miriše "sveže" ili se lepi pod prstima, još ima vlage i sušenje treba nastaviti.
Kada se potpuno osuši, pustite ga da se ohladi i stavite u tegle ili platnene vrećice, na tamno i suvo mesto.
Sušenje u rerni možete kombinovati: npr. 2–3 sata u rerni, zatim dovršiti na vazduhu jedan dan na provetrenom mestu bez vlage. Ovaj način smanjuje rizik od pregrevanja i gubitka aktivnih materija, posebno kod gaveza.
Gavez sadrži alantoin koji podstiče obnovu tkiva, zaceljivanje rana i kostiju. Koristi se spolja, dakle u mastima, oblozima i tinkturama za mišiće, zglobove, kosti. Ne koristi se za unutrašnju upotrebu zbog prisutnosti pirolizidinskih alkaloida koji su toksični za jetru.
Maslačak čisti jetru i krv, podstiče rad probave i bubrega. Koren se koristi kao čaj, tinktura ili prženi dodatak za kafu. Bogat je inulinom koji je dobar za crevnu floru i ravnotežu šećera u krvi.
Druga berba: Evo pet vrsta samoniklog bilja čije lišće beremo u jesen
Koren koprive deluje na prostatu i mokraćne puteve, a koristi se i u preparatima protiv opadanja kose. Može se koristiti kao tinktura, čaj ili ekstrakt za spoljašnju primenu.
Izrada tinkture od korena gaveza, maslačka i(li) koprive je vrlo jednostavna, samo treba slediti nekoliko važnih pravila kako bi bila delotvorna i sigurna.
Za osnovni recept za tinkturu od korenja, bilo da se radi o svežem ili suvom, potrebno vam je:
1 deo usitnjenog korena,
5 delova alkohola (40–70%), gde se najčešće koristi domaća rakija, votka ili etanol razređen na 50–60%,
čista staklena tegla s poklopcem
tamna bočica za čuvanje nakon ceđenja.
Koren se očisti i usitni - naseče ili zgnječi u avanu. Stavite ga u teglu i prelijte alkoholom tako da bude potpuno prekriven. Ako koristite suvi, dodajte malo više alkohola jer će ga on upiti.
Zatvorite teglu i ostavite na tamnom mestu na sobnoj temperaturi tri do četiri nedelje. Svakodnevno promućkajte sadržaj u tegli.
Nakon toga procedite kroz gazu ili filter papir, pa sipajte u tamne staklene bočice, idealno s kapaljkom što će vam olakšati upotrebu. Čuvajte na hladnom i tamnom mestu gde može trajati jednu do dve godine.
Za izradu tinkture se umesto alkohola može koristiti i jabukovo sirće. Odnos je jedan deo usitnjenog korena i tri do pet delova domaćeg jabukovog sirćeta (5–6% kiselosti).
Zatvorite teglu i ostavite na tamnom mestu nešto kraće, dve do tri nedelje. Svakih nekoliko dana lagano promućkajte. Rok trajanja je oko šest meseci ako se čuva na hladnom i tamnom mestu.
Napominjem, tinktura od gaveza se prema narodnoj medicini koristi samo za spoljašnju upotrebu, za obloge kod uganuća, modrica, preloma, bolnih zglobova. Nikako ne koristiti na otvorenim ranama.
Maslačak blagotvorno deluje na jetru, probavu i mokraćne puteve. Uzima se 15 do 20 kapi u malo vode dva do tri puta dnevno pre jela. Može se kombinovati s tinkturom koprive ili čička za pročišćavanje, ali tada je najbolje posavetovati se sa lekarom.
Tinktura koprive se koristi za pročišćavanje krvi i podsticanje cirkulacije, a uzima se 20 kapi u malo vode dva puta dnevno. Za podsticanje rasta kose se, prema narodnoj medicini, tinktura razredi u vodi i umasira u vlasište.
Tagovi
Autorka