Pretraživanje tekstova
Gotovo nestvarno deluje podatak da španska regija Kastilja la Manca sama zauzima 14% EU površina pod vinogradima
Eurostat je ove nedelje izdao novu publikaciju sa pokazateljima koji opisuju sektor vinogradarstva i vinarstva na području Evropske unije.
U 18 od 28 zemalja članica EU vinogradarstvo je više od poljoprivredne aktivnosti i važan elemenat tradicije ruralnih područja, a čija vina nalaze svoje mesto širom zemaljske kugle.
Prema izveštaju o 2015. godini ukupan broj vinara u EU je iznosio 2,4 miliona, a sa prosečnom veličinom vinograda od 1,3 hektara. Taj broj naravno drastično varira kada posmatramo pojedine zemlje članice. Iz navedenog zaključujemo da EU ima 3,2 miliona hektara pod vinogradima.
Najveći deo zasada, čak 78% odnosi se na kvalitetne vinske sorte iz kojih se prave vina sa zaštičenom oznakom izvornosti (2,1 milion hektara, 83%) ili oznake geografskog porekla (400.000 hektara, 17%). Ostatak se odnosi na stona grožđa namenjena konzumaciji.
Mediteranske vinske sile, Španija, Francuska i Italija prema podacima Eurostata drže tri četvrtine odnosno 75% površina vinograda EU. Španija sama zauzima 30% EU vinograda, a čak 36% od svih EU vinogradara dolazi iz Rumunije.
Gotovo nestvarno deluje podatak da španska regija Kastilja la Manca (Castilla-la Mancha) sama zauzima 14% EU površina pod vinogradima sa čak 434.000 hektara.
Deset članica unije prema ovom izveštaju nema registrovane vinograde, a radi se o zemljama severne Evrope koje nemaju uslove za uzgoj: Irska, Belgija, Holandija, Danska, Švedska, Finska, Poljska, Estonija, Litva, Latvija.
EU ima 3,2 miliona hektara pod vinogradima
Autor
Više [+]
Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rešenja, a s vremena na vreme, u trenucima inspiracije, nešto i napiše. :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!