Lačenje se sastoji u odstranjivanju suvišnih zelenih lastara vinove loze na čokotu. Obavlja se obično u maju, odnosno kada jalovaci i suvišni lastari dostignu dužinu 20 - 25 cm, prema nekim autorima sa porastom mladih 10 - 15 cm.
Praksa je pokazala da je najbolje vreme za lačenje kada su lastari dugi 15 do 20 cm, jer tada se najbolje može oceniti rodnost pojedinih. Izvodi se ručno, ali ako su izbojci pri osnovi već očvrsli treba ih uklanjati oštrim nožem. Istovremeno sa lačenjem uklanjamo izdanke izbile iz korenovog stabla podloge, jer oni mogu biti uzrok sušenju čokota iznad spojnog mesta. Ako se ne uklone dok su još zeleni, obavezno se uklanjaju prilikom redovne rezidbe. Za ovaj proces je potrebno dva do tri radna dana, a cilj je da se nakon obavljenog posla ostavi osam do 12 lastara po metru kvadratnom površine.
Ovaj proces koji se naziva još i plevljenje lastara je u stvari osnovna mera zelene rezidbe vinove loze kojom se normira broj izbojaka na čokotu, reguliše rodnost normiranjem, koriguje rezidba na zrelo i reguliše visina prinosa i kvalitet grožđa. Pozni prolećni mrazevi mogu da oštete osnovni razvijeni lastar i da isprvociraju razvoj velikog broja novih iz suočica jednog okca što dodatno otežava lačenje.
Na uzgojnim oblicima niskog stabla (župski i krajinski) izvodi se isključivo ručno. Na uzgojnim oblicima srednje visokog i visokog stabla izvodi se kombinovano - ručno i mašinski.
Na kondirima, lukovima ili kordunicama obavlja se isključivo ručno po sledećem principu - sa čokota se uklanjaju svi suvišni izbojci. Sa kondira i lukova uklanjaju se svi oni dvostruko razvijeni po jednom nodusu (kolencu).
Ukoliko su se razvila dva lastara, jedan iz centralnog pupoljka i jedan iz suočice, uklanja se onaj iz suočice. Ukoliko su se razvila dva iz suočica, uklanja se manje razvijen i nerodan.
Kada se u proleće posle lastarenja ustanovi da čokoti ne nose dovoljno roda ili ga uopšte nemaju, onda se prekraćuju - pinsiraju glavni (rodni) radi izazivanja rodnih zaperaka i dobijanja dopunskog prinosa grožđa na njima. Prema tome, pinsiranje nije redovna agrotehnička mera.
Obavlja se samo pre cvetanja, najčešće 10 - 20 dana. Pri tome se ne odbacuje samo vegetaciona kupa nego i dva do tri vršna članka sa nerazvijenim listovima na kolencima, tako da na pinsiranom lastaru ostane bar osam listova. Ova mera je efikasna naročito kod sorti sklonih rehuljanju (10 - 30 odsto veći prinos). Obavezna je operacija kod sorti crveni drenak, bagrina, blatina, madlen aževin, čauš (dr D. Vujović), čime se povećava broj zametnutih bobica u grozdu.
Pinsiranje koje se sprovodi oštrim nožem, obavlja se samo kod onih lastara koji će se rezidbom ukloniti. Oni za zamenu se ne zakidaju. Za ovu proceduru potrebno je četiri do pet radnih dana/ha.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]Tagovi
Autor
Boban Simovic
pre 10 meseci
Sve je tačno. Treba blagovremeno primeniti. To primenjujem i savetujem i druge da to urade. Pozdrav