Da bi se dobio određeni kvalitet i tip vina, pravo vreme berbe je jedan od najvažnijih uslova.
Berba grožđa predstavlja završnu fitotehničku meru u tehnologiji gajenja vinove loze. Njen osnovni cilj jeste da se dobije adekvatan prinos i kvalitetno grožđe uz sve prethodno obavljene mere. Priprema za berbu obuhvata procenu prinosa, utvrđivanja najpovoljnije zrelosti, pripremu radne snage, opreme i mehanizacije za utovar i transport onog vinskog iz vinograda do preradnih mesta ili prevoz stonog do pakirnica, skladišta i hladnjača.
Da bi se dobio određeni kvalitet i tip vina, kako navodi viši stručni saradnik u PSSRS Alen Predić pravo vreme berbe je jedan od najvažnijih uslova.
"Najjaču boju sa izraženim pepeljkom na pokožici bobice grožđe postiže u svojoj punoj zrelosti, ukus grožđa je veoma sladak, a grožđani sok je pri dodiru lepljiv", pojašnjava ovaj savetodavac.
Objektivno utvrđivanje stepena zrelosti grožđa i vremena berbe za bilo koju sortu i na bilo kom mestu, ustvari je određivanje odnosa između sadržaja šećera i vrednosti titrljivog aciditeta (kiselina) u širi. Za različite namene korišćenja grožđa vinskih sorti treba utvrditi najpovoljnije vrednosti stepena zrelosti kako bi se od gajenih sorti dobio najbolji kvalitet prerađevina (vina, sokova itd).
"Kod stonih sorti, čije grožđe služi za potrošnju u svežem stanju, grožđe se bere neposredno pre potpune zrelosti ili najkasnije kad dostigne potpunu zrelost. Njegova zrelost se ocenjuje organoleptički na osnovu izgleda i ukusa pri jelu", navodi Predić, dodavši kako svaki berač ima neke specifične kriterijume pri ovoj oceni pa je potrebno da se oni ujednače pre početka berbe svake sorte.
Grozdovi, kako dalje pojašnjava, treba da imaju odgovarajući sortni oblik i krupnoću, a bobice da su ravnomerno raspoređene na ogrozdini, podjednako krupne i obojene i da su ukusne pri jelu.
Besemene sorte se koriste za jelo u svežem stanju i za sušenje. Njihova berba počinje kada dostignu potpunu zrelost ili neposredno pre toga. Ukoliko se ove sorte koriste za sušenje onda se vreme berbe obavlja u fazi suvarka, kada je vreme toplo i suvo, grožđe se ostavlja dugo na čokotu kako bi se u prirodnim uslovima obavilo prosušivanje i smežuravanje bobica.
Sadržaj šećera i titrljivog aciditeta (kiselina) vrši se 10 do 15 dana pre berbe na svaka dva do tri dana, a pet do šest dana pre pune zrelosti grožđa merenja se vrše svakog dana.
"Postupak se sastoji u tome što se za svaku sortu sa različitih mesta u vinogradu uzme uzorak od 5 kg grožđa koje se izmulja i procedi kroz platnenu krpu ili gazu pa se u širi odredi sadržaj šećera i titrljivi aciditet", ističe Predić pojašnjavajući da se sadržaj šećera određujemo pomoću širomera, najčešće Ekslovog ili Babovog, pomoću kojeg se meri specifična težina šire pa se iz nje izračunava sadržaj šećera. On se može odrediti i pomoću ručnog refraktometra.
Kod vinskih sorti berba grožđa se obavlja u tehnološkoj zrelosti. Grožđe od kojih se prave sokovi bere se pre potpune zrelosti, to jest pre dostizanja maksimalnog sadržaja šećera u grožđanom soku. Za proizvodnju stonih vina sadržaj šećera u širi treba da bude 16-18 odsto, kvalitetnih 19-21 odsto, a vrhunskih od 22-24 odsto.
"Za specijalna desertna i likerska vina sadržaj šećera u širi treba da iznosi iznad 24 odsto, gde se u tom cilju berba grožđa obavlja u stanju suvarka bobica", zaključuje ovoj stručnjak.
Tagovi
Autorka