Pretraživanje tekstova
Popravku šire moguće je obaviti dodavanjem saharoze (šaptalizacija) ili koncentrisane šire.
Popravku šire moguće je obaviti dodavanjem saharoze (šaptalizacija) ili koncentrisane šire. Кoličina saharoze koja se sme dodavati vinu kreće se u granicama prosečne slasti šire određene sorte u tom vinogradarskom regionu. Kako objašnjava diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva Igor Andrejić, prosečna slast se određuje merenjem slasti najmanje pet godina u fazi tehnološke zrelosti grožđa. Potrebna količina saharoze može se izračunati pomoću formule:
x = ((b-a) * 0,24) / 100 * ν
Pri čemu je
a - postojeća slast šire ˚Oe;
b - željena slast šire ˚Oe;
ν - količina šire u litrima;
h - količina saharoze u kilogramima;
Pošto svaki kilogram saharoze povećava zapreminu šire za 0,6 litara, to znači da zapreminu šire koju popravljamo treba umanjiti za 0,6 * X litara i tako umanjenoj zapremini dodati izračunatu količinu saharoze. Za povećanje količina alkohola za 1% vol potrebno je dodati 1,7 kg po hektolitru saharoze. Pre početka alkoholne fermentacije, izmerenu saharozu treba rastvoriti u manjoj količini šire (4-5 litara šire za kilogram saharoze), a potom tako rastvorenu saharozu pomešati sa ostatkom šire.
Кoncentrisana šira se sve češće primenjuje, a kvalitet joj varira u zavisnosti od načina koncentrisanja (dobar postupak koncentrisanja je pod vakuumom na nižoj temperaturi). Sadržaj šećera u rektifikovanoj širi je oko 65%.
Popravka aciditeta može obavlja dodavanjem šire od streša, ali se mnogo češće ovaj postupak vrši dodavanjem vinske i limunske kiseline. Vinska kiselina je jedna od osnovnih kiselina u širi i vinu. Ona najvećim delom i karakteriše aciditetno stanje šire i vina. Jedan deo vinske kiseline tokom alkoholne fermentacije biva istaložen u vidu streša. Zbog toga se popravlja aciditet šire pri čemu za povećanje kiselosti vina za gram po litru treba dodati u širu dva grama po litru vinske kiseline. Nakon korekcije kiseline u vinu treba sačekati nekoliko nedelja da dođe do harmonizacije ukusa.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Šira Vino Vinogradarstvo Vinarstvo Fermentacija Saharoza Aciditet Igor Andrejić
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.