Pretraživanje tekstova
Države članice EU su prošle godine izvezle 7,1 milijardi litara vina i to najviše u Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Najveći izvoznik i proizvođač je Italija, dok je Nemačka najveći uvoznik sa 30 odsto ukupnog uvoza iz zemalja koje nisu članice Unije.
Podaci Statističke kancelarije EU za 2019. godinu pokazuju da je prodaja vina u Evropskoj uniji (uključujući penušavac, desertno vino i šira) iznosila gotovo 16 milijardi litara. Najveći proizvođači vina bili su Italija sa 5,5 milijardi, zatim Španija sa 4,3, Francuska 3,4, Portugalija i Nemačka 0,7 te Mađarska sa 0,4 milijardi litara.
Prošle godine države članice su izvezle 7,1 milijardi litara vina. Gotovo polovina toga otišlo je u zemlje izvan EU i to 43 odsto ukupnog izvoza, odnosno 0,69 milijardi litara izvezeno je u Ujedinjeno Kraljevstvo, a 0,65 u SAD. Nešto manji udeo odnosno 0,28 milijardi litara, što je devet odsto, izvezeno je u Rusiju i 0,25 milijardi, odnosno osam odsto u Kinu.
Italija je prošle godine bila daleko najveći izvoznik vina, sa izvozom izvan EU od 1,1 milijarde litara, što je predstavljalo 34 odsto izvoza vina zemalja izvan Unije. Sledile su Francuska (0,8 milijardi litara, 25 odsto) i Španija (0,7 milijardi litara, 22 odsto).
Gledajući uvozne tokove, države članice EU uvezle su ukupno 4,8 milijardi litara vina u 2019. Samo 16 odsto toga došlo je iz zemalja koje nisu članice EU, posebno iz Čilea (0,17 milijardi litara, 23 odsto uvoza izvan EU) i Južnoafričke Republike (0,16 milijardi litara, 21 odsto).
Među državama članicama EU-a najveći uvoznici vina bile su Nemačka (0,23 milijarde litara, ili 30 odsto uvoza država izvan EU-a), Holandija (0,11 milijarde litara, 15 odsto), Danska (0,07 milijardi litara, devet odsto), Švedska (0,06 milijardi litara, osam odsto), Belgija i Francuska (obe po 0,05 milijardi litara, sedam odsto) i Irska (gotovo 0,05 milijardi litara, šest odsto).
Tagovi
Vino Uvoz Izvoz Prodaja Evropska unija
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.