Vinogradi ne postoje u izolovanom svetu, oni su deo životne sredine i sastavni deo pejzaža. Njihovo zdravlje zavisi i od biodiverziteta, a ne samo od vinogradarskih praksi.
U pojedinim delovima Evrope već dolazi do restrikcija kada je reč o potrošnji vode ili ih se barem najavljuje. Padavina je sve manje, letnje temperature su sve više i dolaze nam vrlo rano. Sve ovo uticaja ima i na vinogradarstvo pa se traže rešenja koja bi doprinela njihovom zdravlju.
Na nedavnoj konferenciji "Vinogradi i biodiverzitet" održanoj u Avinjonu u maju 2022; koju je organizovala novinarka i vinska blogerka Birt Jancen, proizvođači su govorili o svojim vrlo različitim pristupima i potrebama, piše Decanter.
Vinogradi ne postoje u izolovanom svetu, oni su deo životne sredine i sastavni deo pejzaža. Biodiverzitet, po mnogim merilima, više zavisi od stanja u okolnim selima, zdravlju zemljišta, voda i drugog, nego od bilo koje prakse u samim vinogradima, zaključak je s ove konferencije.
Na raznolikost vrsta leptira i broj ptica ne utiče toliko prelaz na organsku poljoprivredu koliko osigurati vinovoj lozi da bude ispresecana stablima za gnežđenje ili da su parcele okružene zdravom živom ogradom i šumarcima. Insekti i šišmiši, na primer, imaju mali radijus letenja pa im pogoduju manje parcele, redovi i šume.
Organski, biodinamički i regenerativni pristupi fokusiraju se na male detalje - zdravlje zemljišta i vinogradarske prakse - ali gube iz vida širu sliku, uprkos njenoj kvantitativno merljivoj i neposrednoj važnosti, istaknuto je na sastanku.
Biodiverzitet je izuzetno koristan, jer mnoge vrste obavljaju ono što je poznato kao "usluge ekosistema". Jednostavnim postojanjem i živim svetom oko vinove loze, povećan broj biljaka, insekata, ptica i malih sisavaca može olakšati živote proizvođača borbom protiv bolesti, snižavanjem nivoa štetnih insekata, zadržavanjem vode i smanjenjem erozije tla.
Proizvođači su raspravljali o mnogim praktičnim rešenjima, kao što su koridori za divlje životinje, povećanje biljnog pokrivača, sadnja živih ograda, polikultura i organsko i biodinamičko vinogradarstvo za podsticanje zdravog zemljišta.
Jedno od rešenja je i takozvani Selection Massale, francuski izraz za praksu ponovnog sađenja novih vinograda reznicama vrlo starih loza s istog ili obližnjeg imanja. Ovaj se način uzgoja je značajno opao od uspona klonske selekcije 1980-ih.
No, zaključeno je da su spomenute metode naišle na problem u primeni, a kao razlog se navodi nedostatak komunikacije i informacija te podrške za proširenje pojedinačnih inicijativa u značajnije i sveobuhvatnije promene.
Jedan od učesnika je zaključio da postoje dokazi na osnovu uspeha različitih inicijativa za biodiverzitet i da je moguće kombinovati ekološko zemljište i biodiverzitet sa komercijalnom poljoprivredom.
Tagovi
Autorka