Pretraživanje tekstova
Za nekoliko nedelja počinje sadnja eksperimentalnih čokota u vinogradima Kraljeve vinarije, od čijeg grožđa će se praviti posebno vino, prepoznatljivo za Topolu i Šumadiju.
Poznato je da se oplenački vinogradi smatraju srpskom Toskanom, zbog kvaliteta zemlje, vetrova, dovoljno sunca i kiše. To je jedan od razloga zbog koga će u Kraljevoj vinariji za nekoliko nedelja početi sadnja eksperimentalnih čokota, od čijeg grožđa će se praviti posebno vino, prepoznatljivo za Topolu i Šumadiju.
Kraljeva vinarija, kao deo zadužbine kralja Petra Prvog Karađorđevića, odiše gotovo urođenom ljubavi ove kraljevske loze prema vinogradarstvu, pišu Novosti. Kraljevsko vinogorje zasnovano je na tradiciji i najsortnijim vrstama iz raznih podneblja sveta. Uz 20.000 litara kvalitetnog crvenog i belog vina, koje se ovde godišnje proizvedu, praviće se i Šumadijska ružica, od autohtonog prokupca.
"Oplenac je okosnica srpskog vinogradarstva. Zato je prirodno da se baš odavde začne novo ime, nova sorta po kojoj će Šumadija postati prepoznatljiva. U sveopštoj obnovi zadužbinskih vinograda, po uzoru na ono što su radili kralj Petar i kralj Aleksandar, namera je da se zadrži ono autohtono, ali i da se gaje sorte koje daju vrhunska vina", rekao je savetnik kraljevske vinarije, profesor Nebojša Marković.
Na eksperimentalnom zasadu će se naći klonovi autohtone sorte prokupac, evite i još nekoliko novostvorenih srpskih sorti - smederevskog muskata, beogradske besemene, beogradske rane, kladovske bele. On bi trebalo da prikaže nove sorte i da posluži ispitivanjima u naučne svrhe, ali i kao matični vinograd za repromaterijal za dalje širenje sorti.
"Projekat šumadijskog eksperimentalnog vinograda započeli smo sa Regionalno razvojnom agencijom Kragujevca i vladom Švajcarske. Laboratorija je već opremljena, nabavljen spektometar za vrlo detaljne i brze analize. Očekujemo da će pet godina biti dovoljno da se vide rezultati ispitivanja sorti i klonova. U narednih pet godina, mogla bi da bude natočena i prva flaša takvog vrhunskog, domaćeg, prepoznatljivog vina", najavljuje istoričar Dragan Reljić, upravnik Zadužbine.
Izvori
Tagovi
Oplenac Dragan Reljić Nebojša Markovi Šumadijska ružica Kraljeva vinarija Prokupac
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.