Za nekoliko nedelja počinje sadnja eksperimentalnih čokota u vinogradima Kraljeve vinarije, od čijeg grožđa će se praviti posebno vino, prepoznatljivo za Topolu i Šumadiju.
Poznato je da se oplenački vinogradi smatraju srpskom Toskanom, zbog kvaliteta zemlje, vetrova, dovoljno sunca i kiše. To je jedan od razloga zbog koga će u Kraljevoj vinariji za nekoliko nedelja početi sadnja eksperimentalnih čokota, od čijeg grožđa će se praviti posebno vino, prepoznatljivo za Topolu i Šumadiju.
Kraljeva vinarija, kao deo zadužbine kralja Petra Prvog Karađorđevića, odiše gotovo urođenom ljubavi ove kraljevske loze prema vinogradarstvu, pišu Novosti. Kraljevsko vinogorje zasnovano je na tradiciji i najsortnijim vrstama iz raznih podneblja sveta. Uz 20.000 litara kvalitetnog crvenog i belog vina, koje se ovde godišnje proizvedu, praviće se i Šumadijska ružica, od autohtonog prokupca.
"Oplenac je okosnica srpskog vinogradarstva. Zato je prirodno da se baš odavde začne novo ime, nova sorta po kojoj će Šumadija postati prepoznatljiva. U sveopštoj obnovi zadužbinskih vinograda, po uzoru na ono što su radili kralj Petar i kralj Aleksandar, namera je da se zadrži ono autohtono, ali i da se gaje sorte koje daju vrhunska vina", rekao je savetnik kraljevske vinarije, profesor Nebojša Marković.
Na eksperimentalnom zasadu će se naći klonovi autohtone sorte prokupac, evite i još nekoliko novostvorenih srpskih sorti - smederevskog muskata, beogradske besemene, beogradske rane, kladovske bele. On bi trebalo da prikaže nove sorte i da posluži ispitivanjima u naučne svrhe, ali i kao matični vinograd za repromaterijal za dalje širenje sorti.
"Projekat šumadijskog eksperimentalnog vinograda započeli smo sa Regionalno razvojnom agencijom Kragujevca i vladom Švajcarske. Laboratorija je već opremljena, nabavljen spektometar za vrlo detaljne i brze analize. Očekujemo da će pet godina biti dovoljno da se vide rezultati ispitivanja sorti i klonova. U narednih pet godina, mogla bi da bude natočena i prva flaša takvog vrhunskog, domaćeg, prepoznatljivog vina", najavljuje istoričar Dragan Reljić, upravnik Zadužbine.
Izvori
Tagovi
Autorka