Pretraživanje tekstova
Dva nova EU pravila pomoći će da se prate kretanja vinskih proizvoda, da se potvrdi njihovo poreklo i obeležja, kao i da se osigura potrebna provera, kako bi se sprečile i rešavale prevare, a do kraja 2020. planira se potpuni prelazak na e-sertifikate.
Dva nova EU pravila pomoći će da se prate kretanja vinskih proizvoda, da se potvrdi njihovo poreklo i obeležja, kao i da se osigura potrebna provera, kako bi se sprečile i rešavale prevare. Ovi alati će se primenjivati na nivou država članica, ali uključuju značajnu prekograničnu saradnju među zemljama, piše Evropska komisija.
Takozvani "prateći dokument" jedan je od glavnih alata uvedenih novim propisima, koji će osigurati sledivost vina. Pošiljaoci vina biće obavezni da prilože prateću dokumentaciju za sve prevozne operacije, kako za potrebe putarina, tako i za proveru njihove usklađenosti s odredbama EU. Ovaj dokument se takođe može koristiti za potvrđivanje porekla, obeležja vina ili sorte vinove loze i njenog statusa zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake geografskog porekla, ako je primenjivo.
Registar koji beleži unos i povlačenje svake serije vinskih proizvoda moraju da vode pojedinci ili fime koji namenjuju vinske proizvode u komercijalne svrhe. Taj registar takođe mora da sadrži vrstu proizvedenih vina i podatke o različitim delovima procesa proizvodnje vina.
Takozvani "prateći dokument" jedan je od glavnih alata uvedenih novim propisima, koji će osigurati sledivost vina.
Još jedna važna novost uključena u propisima je uvođenje potvrde o izvozu vina. Ovo je višenamenski sertifikat, koji se može koristiti kao potvrda o poreklu, zdravstvenom stanju i autentičnosti. Takođe će se koristiti, na primer, za deljenje specifičnih informacija o vinu, oznake, godine berbe ili sorte vinove loze. Uključivaće i referencu na prateći dokument vina.
Pomak prema e-sertifikatima propisan je i odredbama, sa ciljem prestanka pisanja ovih postupaka na papiru i potpuno prebacivanje u elektronske sisteme do kraja 2020. godine. To vredi za "prateći dokument" i izvozni sertifikat za sve države članice.
Ovi propisi poboljšavaju jasnoću i usklađenost postojećeg zakonodavstva i okupljaju u jednom zakonodavnom paketu pravila o registru vinograda, pratećim dokumentima, potvrdama o uvozu, evidencijama koje čuvaju operateri, deklaracije o proizvodnji i zalihama, kao i odobrenja za sadnju vinove loze.
Foto: Goodluz / Bigstock
Tagovi
Zakon Vinarstvo Vino Izvoz Prateći dokument Deklaracija
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.