Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinograd
  • 23.01.2019. 14:15

Od čega zavisi rodnost vinograda?

Ako već u januaru imamo začetak mladice u pupoljku, pravo je pitanje kada se taj začetak počeo formirati? Pročitajte savete stručnjaka.

Foto: HPŠSS
  • 1.181
  • 82
  • 0

Znamo da na rodnost vinograda utičemo rezidbom, ishranom i postupcima ampelotehnike, kao što su plevidba, zalamanje zaperaka, poravnavanje i ostalo. Ali, znamo li da zapravo svi ti postupci utiču na jednu jedinu stvar od koje zavisi rodnost vinograda u narednoj godini, a to je koeficijent rodnosti pupoljaka.

To predstavlja prosečan broj grozdova koji će se naći na jednom pupoljku, na nekom jednogodišnjem lastaru ili rezniku u vinogradu. Iz nekih pupoljaka izraste mladica sa dva grozda, iz nekih sa tri, a u rodnim godinama i sa četiri grozda. Ako je, na primer, iz petog pupoljka na svim lastarima u vinogradu izraslo prosečno 2,8 grozda, tada je koeficijent rodnosti petog pupoljka u našem vinogradu 2,8.

Izgled pipoljaka kod V. loze, (foto Dušan. P.Burić)

Ako bi tokom januara uzeli jednogodišnji lastar iz vinograda, oštrim skalpelom napravili presek petog pupoljka, pogledali pod lupom, videli bi da se zapravo u tom pupoljku već nalazi čitava "komprimovana mladica” vinove loze na kojoj je već zapisano iza kog će lista biti prvi grozd. I ne samo to, isto tako je već određena i veličina grozdova u cvatnji. Uz glavni pupoljak najčešće se nalaze i dve suočice.

Foto: Dušan. P. Burić

Ako već u januaru imamo začetak mladice u pupoljku, pravo je pitanje kada se taj začetak počeo formirati? 

Začetak svake "komprimovane mladice" u pupoljcima počinje da se formira u protekloj vegetacionoj sezoni, dok je lastar još zelena mladica. Konkretno, u onom trenutku kada je list na tom kolencu narastao dovoljno velik da je počeo proizvoditi asimilate i hraniva, ne samo za svoj rast i razvoj, već i višak istih za ishranu pupoljaka, grozdova, debla, korenja itd. Razvoj svakog lista na mladici vinove loze protiče kroz tri osnovne faze.

U prvoj fazi, dok je listić još mali, on za svoj rast i razvoj troši više hraniva nego što ih sam može proizvesti. Kada naraste do optimalne veličine, tada on asimilacijom, fotosintezom proizvodi više hraniva nego što ih treba, te se ista koriste za rast i razvoj novih mladih listova, ali isto tako i za razvoj pupoljaka u pazušcima listova iz kojih će kretati mladice u narednoj godini, sa određenim brojem i veličinom grozdova. U trećoj, poslednjoj fazi, list postaje stari, više ne može proizvoditi dovoljno hraniva čak ni za svoj opstanak, već ih treba dobijati od mlađih, više ležećih listova.

Mnoga ispitivanja utvrdila su da je koeficijent rodnosti pupoljaka manji pri onima na osnovi lastara, zatim isti raste prema sredini ili kraju lastara. Razlog zbog kog je to tako krije se u uslovima u kojima se taj isti pupoljak, list, počeo razvijati protekle godine. Niži pupoljci na lastaru počeli su se razvijati u maju, junu, dok su se pupoljci na kraju lastara razvijali u najtoplijem delu godine sa najdužom insolacijom u junu i julu. Praktično, mladica koje se razvija iz gornjeg pupoljka na rezniku je ona koja bi morala u narednoj godini poslužiti kao lastar. Već kod poravnavanja mladica potrebno je voditi računa da upravo ona ima najviše svetla unutar redova žice.

Na veći ili manji koeficijent rodnosti pupoljaka utiče mnogo faktora od kojih su nam najvažniji:

  1. osunčanost listova mladice budućeg lastara (autonomnost mladica kod vinove loze);
  2. količina roda na mladici budućeg lastara (autonomnost mladica kod vinove loze);
  3. hladni ili topli uslovi za vreme formiranja pupoljaka;
  4. mogućnost ostavljanja zaperaka na mladici budućeg lastara;
  5. pravovremeno skidanje vrhova i visina (kontrola rasporeda energije).

Osunčanost listova mladice budućeg lastara

Kod vinove loze u velikoj je meri izražena "autonomnost mladica". Drugim rečima, kvaliteta grožđa i zametanje koeficijenta pupoljka za narednu godinu uveliko zavisi od zdravstvenog stanja, ishrane i osunčavanja lisne mase upravo na toj mladici. Kako je u najvećem broju slučajeva gornja mladica sa ovogodišnjeg reznika, budući novi lastar, logično je da se u svim operacijama ampelotehnike upravo njoj mora posvetiti najviše pažnje. Za dobar rod u narednoj godini važno je da upravo ona ima dovoljno sunčevog svetla. Kod toga moramo obratiti pažnju na količinu sunčeve svetlosti koja ulazi u vinograd zavisno od smera redova (istok - zapad ili sever - jug), te na ekspoziciju zavisno od strane sveta.

Količina roda na mladici budućeg lastara

Vinova loza po pravilu ne podleže alternativnoj rodnosti. No, ukoliko se desi da u istoj godini imamo veliki rod, te hladno i kišovito leto, kad moramo i nekoliko puta skidati vrhove da bismo uspešno mogli obaviti zaštitu od bolesti i štetočina, loza se iscrpljuje i nastaju loši uslovi za diferencijaciju začetaka roda za narednu godinu. Dobar primer iz prakse je redosled od 2001. do 2005. godine.

Godina

Rodnost

Leto

2001.

dobra

toplo

2002.

dobra

jako toplo

2003.

jako dobra

ekstremno toplo

2004.

ekstremno rodno

vrlo hladno i kišovito

2005.

vrlo slabo

normalno

Uticaj temperature na formiranje pupoljaka

Prethodna tabela daje takođe jasan uvid u značaj temperature u vreme stvaranja začetaka pupoljaka za narednu godinu.

Uticaj zaperaka na formiranje pupoljaka

Loza je kao biljka povijuša, genetski razvila zaperke, da joj služe za izvlačenje lisne foto sintetske površine na sunce. Stoga ne možemo u pravilu tvrditi da je zaperak štetan. Štetnost zaperka zavisi prvenstveno od sorti i trenutne fenofaze u vinogradu. Načelno, u drugom delu vegetacije, kada su donji listovi već stari, oni više troše nego što proizvode za svoje postojanje. U to vreme najaktivniji su listovi zaperaka iznad zone grožđa. Ukoliko je zdravstveno stanje i ostali deo agrotehnike uredno obavljen, upravo oni mogu svojom foto-sintetskom aktivnošću doprineti boljem stvaranju začetaka grozdova u budućem lastaru, kao i većem nakupljanju šećera u grožđu.

Uticaj vremena i visine skidanja vrhova na formiranje pupoljaka

Svako skidanje vrhova odbacivanje je dela utrošene energije. Loza je utrošila određenu energiju koju možemo izraziti u određenoj količini foto sintetske aktivnosti, količini stvorene nove materije biljnog tkiva, potrošenoj količini hranjivih elemenata. Nakon skidanja vrhova, hraniva i energija se privremeno troše na sazrevanje grožđa i na stvaranje začetaka roda za narednu godinu. Čim krene novi rast vrhova i zaperaka, energija se ponovno usmerava na novi rast i ostaje je manje za ovogodišnje i buduće grozdove. Dva vršikanja i dva nova rasta, dva puta usmere hraniva na novi rast vrhova i zaperaka. Zato je od velike važnosti za svaki vinograd i svake klimatske prilike znati prilagoditi đubrivo sa bujnošću, te termin i visinu skidanja vrhova. U većini slučajeva bolje je skidanje vrhova izvršiti što je kasnije moguće i na što većoj visini.

Vidljivo je da od mnogo faktora zavisi da li će se na nekom kolencu razviti veliki grozd ili samo vitica loze. Načelno, formiranje grozda i vitice počinje iz identične inicijalne vrste tkiva, a od svih navedenih faktora zavisi da li će se razviti jedno ili drugo. Zato nije čudno da je u velikom broju slučajeva najveći grozd na čokotu upravo prvi grozd na zadnjoj mladici sa lastara. Mladica koje je zadnja na ovogodišnjem lastaru, krenula je iz pupoljka koji se počeo razvijati u najtoplijem delu protekle godine, pa je razvio prve grozdove na najnižim kolencima. Poznato je da je osnovni raspored grozdova i vitica po kolencima 1-1-0-1-1-0. Drugim rečima, na dva uzastopna kolenca nalazi se ili grozd ili vitica, dok na kolencu iznad njih nema ni vitice ni grozda. Isti raspored nastavlja se uzduž cele mladice vinove loze. Zato je sasvim normalno da je najniži grozd na mladici i najveći, jer se njegov začetak počeo formirati najranije. Na sledećem kolencu nalazi se nešto manji grozd, a na kolencu iznad nema ni vitice ni grozda.

U normalnoj godini na sledećem kolencu nalazi se treći grozd, koji je dosta manji od niže ležeća dva grozda, a ukoliko je prethodila jako topla i sunčana godina, može se pojaviti i četvrti grozd ili njegov začetak kao vitica sa nekoliko malih bobica. Ukoliko je prethodila hladna i kišna godina, ili smo pravili greške u agrotehnici i ampelotehnici, najčešće nalazimo samo dva grozda po mladici ili ponekad i slabe začetke trećeg grozda.

Od vitice do grozda (Foto: Dušan. P.Burić)
Začetak formiranja vitica/grozd
Začetak formiranja vitica/grozd

Autor: Adrian Horvat, dipl. ing.


Tagovi

Vinograd Rodnost vinograda Mladica Loza Pupoljak Lastar Zaperak Skidanje vrhova