Pretraživanje tekstova
U kratkom video prilogu pogledajte primer ispravnog orezivanja vinove loze. Šta treba odrezati, a šta ostaviti?
Razne bolesti vinove loze, nezaintersovanost proizvođača zbog cene i uslova otkupa grožđa, ali i neadekvatna agrarna politika iskrčili su hektare vinograda u Jablaničkom i Pčinjskom okrugu.
Novi vinogradi nisu podizani, ali su neki vinogradari poslednjih godina ipak našli interes u vinogradarskoj proizvodnji i odlučili da joj vrate staru slavu. Dušan Janjić jedan je od njih. Njega je struka, ali i ljubav prema vinovoj lozi navela da pre četiri godine podigne zasad koji u ovom slučaju služi kao primer na kome stručnjak Poljoprivredno stručne i savetodavne službe Leskovac, Aleksandar Mitić pokazuje kako ispravno uraditi orezivanje karaketristično za gijov jednogubi uzgojni oblik čokota.
Luk koji će doneti prinos, ostavlja se na 10-12 okaca, dok se kondir ostavlja na dva okca. Luk ide preko druge žice i tako pravi jedan polukrug koji je bitan za pokretanje svih okaca, od prvog do zadnjeg na presečnom lastaru.
Još je važno spomenuti da veliki vinogradari sa orezivanjem počinju već u januaru, dok tradicionalno, orezivanje vinograda počinje na Svetog Trifuna. S druge strane, oni koji imaju manje površine pod vinogradima sa orezivanjem kreću ovih dana.
U kratkom video prilogu pogledajte primer ispravnog orezivanja vinove loze. Šta treba odrezati, a šta ostaviti?
Tagovi
Rezidba vinove loze Aleksandar Mikić Ispravna rezidba PSSS leskovac Dušan Janjić Vinogradi Jablanički okrug Pčinjski okrug Čokot Gijov jednogubi uzgoji oblik
Partner
Laze Nančića 2,
21000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 21 300 82 66,
e-mail: vertigons@gmail.com
web: http://www.poljoprivrednaemisija.com/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!