Koja su tri tipa radova koje bi tokom proleća trebalo obaviti u vinogradu, predstavlja Sanja Čokojević iz PSSS Knjaževac.
Postoje tri tipa radova, koje se obavljaju tokom proleća u vinogradu. To su odgrtanje vinograda, prolećna dublja obrada i plitka obrada zemljišta. Sanja Čokojević, dipl.ing. voćarstva i vinogradarstva iz PSSS Knjaževac, predstavlja svaki ponaosob.
Odgrtanje se obično obavlja u martu, kada je zemlja prosušena. Ne može se obaviti samo plugovima, pa je potrebno i ručno odgrtanje, zbog čega mnogi ovo izbegavaju. Potrebno je voditi računa da se razgrće u vreme kada više ne postoji opasnost od poznih prolećnih mrazeva. Posle razgrtanja se uklanjaju korenčići iz plemke do ispod spojnog mesta.
Drugi tip se obavlja nakon završene rezidbe, vezivanja lukova, iznošenja loze i popravke naslona. Zemljište se provetrava, postaje rastresitije, a samim tim i sposobnije za nakupljanje vlage od prolećnih padavina. Na ovaj način se uništavaju korovi u zemljištu. Tamo gde je manja količina padavina, ne treba prevrtati zemljišni sloj koji se obrađuje, kako se ne bi gubilo mnogo vlage. U takvim područjima je najbolje prolećnu obradu obaviti kultivatorima sa kopljastim motičicama na dubini od oko 15 cm.
Ova obrada se zove još i prolećno-letnja ili prašenje vinograda, a obavljamo je u periodu vegetacije, od maja nadalje. Površinski sloj zemlje održava u rastresitom stanju i uništavaju se korovi. Pri ovoj obradi se obavlja i prolećna prihrana vinove loze azotnim mineralnim đubrivima. Plitka obrada se češće obavlja na zemljištima koja su sklona obrazovanju pokorice.
Krajevi skloni suši trebalo bi da češće obavljaju ovu meru, jer se tako čuva vlaga iz zemljišta. Ukoliko je jača suša i veća pojava korova, broj izvođenja je veći (do 10 puta), a najmanje tri puta:
"Prašenje u nekim fenofazama može biti štetno za lozu: kada se obavlja u vreme cvetanja loze, ono doprinosi hlađenju zemljišta, čime se umanjuje funkcionisanje korena, što može pogoršati uslove za oplodnju cvetova, odnosno moguća je pojava u prohladnim godinama. Ukoliko se izvodi pri visokim dnevnim temperaturama, posebno ako se prašenje obavlja mehanizovano, veliki broj čestica suve zemlje odleće i povređuje kutikulu na nežnim delovima stabla, lišća, a posebno bobica. Na ovako povređenim mestima dolazi do pojave ožegotina", objašnjava Čokojević.
Izvori
Tagovi
Autorka