Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mali proizvođači grožđa i vina
  • 09.06.2015. 16:00

Samo su nam fiskalne kase trebale?!

Kupci mi dođu dva, tri puta nedeljno, retko se desi da to bude pet puta. Ja onda tu fiskalnu kasu moram svaki dan da palim i gasim i da nekom podnosim izveštaj za dve - tri litre vina, kaže vinogradar i vinar Jovan Kuzmanović.

  • 489
  • 171
  • 0

"Imam utisak da smo Zakon o vinu više prepisali i da ga nismo prilagodili našim uslovima. Neka me niko ne shvati pogrešno, ne kažem da je taj zakon loš. Postoji, međutim, specifičnost proizvodnje u našim uslovima. Uslovi su drugačiji u Francuskoj, Španiji i kod nas. Nemam nikakve zamerke na rad inspekcija. Oni ljudi popišu koja je količina grožđa ubrana, koja količina šire je proizvedena, i naravno, koja je količina vina na kraju ostala. Platim paušalni porez na tu proizvodnju. Vodimo preciznu evidenciju, i tu nema ništa sporno. Meni je, konkretno, problem što me država tera da imam fiskalnu kasu. Kupci mi dođu dva, tri puta nedeljno, retko se desi da to bude pet puta. Ja onda tu fiskalnu kasu moram svaki dan da palim i gasim i da nekom podnosim izveštaj za dve - ti litre vina. To bi morala država fleksibilnije da uradi. Ako mali proizvođači vina u Austriji, recimo, nemaju fiskalne kase zašto bi ih i mi imali", pita se Jovan Kuzmanović, mali vinogradar i vinar u Čereviću. Verovatno da isti problem imaju svi koji su na granici da iz malih pređu u srednje proizvođače vina.

Godina, za sada, obećava dobru berbu

Kuzmanovićev podrum
U podrumu u Čereviću

ove se godine očekuje dobra berba

Od kako je pradeda Maksim počeo proizvodnju grožđa i vina u porodici Kuzmanović, Jovan je četvrta generacija koja se bavi tom proizvodnjom. On je i završio voćarsko-vinogradarski smer na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu da bi tu proizvodnju podigao na viši nivo. Na dva hektara od belih sorti gaji šarodne i neoplantu, a od crvenih frankovku i probus. Od muskat hamburga napravi roze. U zavisnosti od vremenskih uslova i drugih činilaca, godišnja proizvodnja mu varira od 8.000 - 20.000 litara vina.

Ove godine očekuje dobru berbu. "Za sad su vinogradi zaista u dobrom stanju. Zaštita je urađena u pravom trenutku i tu nam puno pomaže prognozno-izveštajna služba. Ako ne bude grada, ova godina će biti više nego dobra. Vinograd ne osiguravam, pošto gajim vinske sorte, i ako bude malo grada sve će se preraditi u vino", kaže Kuzmanović.

Brisel pohvaljuje naš vinogradarsko-vinarski sektor

Kada je reč o prilagođavanju naše poljoprivrede evropskim standardima, iz Brisela se kao najbolji ocenjuje sektor vinogradarstva i vinarstva. I dok su veliki vinogradari i vinari imali kapaciteta da se prilagode strogim standardima, stroga regulativa je donela glavobolje malim vinogradarima. Poslednjih godina kod nas se sve više ulaže u podizanje vinograda i proizvodnju vina. Da su nam vina kvalitetna potvrđuje i ispunjena kvota za bescarinski izvoz u Evropsku uniju.

S druge strane, sve oštriji standardi koje moramo da ispunimo da bismo dobili dozvolu za proizvodnju, kao i propisno obeležavanje vina, govore o tome da u toj proizvodnji gotovo da više nema mesta za amatere. Uspostavljenje vinogradarskog registra, vinarskog registra, transformacija sistema geografskog porekla, izrada nove reonizacije, samo su neke od stepenica ka harmonizaciji našeg sektora proizvodnje vina sa onim u Evropskoj uniji.

Zakon o vinu bio je jedini način za uređenje sektora

Rukovodilac grupe za vinogradarstvo i vinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, Darko Jakišić svestan je da je primena Zakona o vinu zakomplikovala život vinogradarima i vinarima, ali dodaje da je to bio jedini način da se uredi naš vinski sektor.

Vionogradarstvo pridonosi razvoju ruralnih područja
Vinogradarstvo doprinosi razvoju ruralnih područja

Vinogradarstvo predstavlja veoma važnu poljoprivrednu granu. Kao radno intenzivna kultura, vinova loza omogućava angažovanje većeg broja ljudi, kao i ostvarivanje znatnijih prihoda po jedinici površine u odnosu na većinu poljoprivrednih kultura koje se gaje kod nas. Upravo zbog toga, nesporan je značaj trenutnog intenzivnog razvoja vinogradarstva i njegov doprinos ekonomskom napretku celokupne zemlje, a važnost vinogradarstva je još veća ako se ima u vidu da ono doprinosi razvoju ruralnih područja.

I za kraj, kao dobra startna osnova je popis poljoprivrede koji je pokazao da se kod nas vinova loza gaji na 22 hiljade hektara iako se spekulisalo da su površine više nego duplo veće. Dakle, u odnosu na bivšu državu, proizvodimo manje vina ali daleko kavlitetnijeg, što potvrđuju brojna priznanja sa međunarodnih ocenjivanja.


Foto prilog


Tagovi

Vino Grođe Jovan Kuzmanović Čerević Frankovka Šardone Neoplant Probus Fiskalne kase Bescarinski uvoz Zakon o vinu Darko Jakišić Ruralna područja Međunarodna ocenjivanja


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."