Da bi se mladi kalemovi u novozasađenom vinogradu primili i što bolje kasnije formirali, odmah nakon sadnje treba im pokloniti pažnju i negu, a ona se sastoji od nekoliko važnih agrotehničkih mera.
Radi obezbeđenja uslova za što uspešnije primanje zasađenih kalemova, prema rečima savetodavke Ivane Gligorijević, u prvoj godini posle sadnje treba preduzeti sledeće agrotehničke mere:
Pošto se tokom sadnje, pri postavljanju naslona zemljište prilično ugazi, neophodno je obaviti plitku obradu zemljišta. Takvom obradom, odmah nakon sadnje, se zemljišni površinski sloj rastresa, sitni, razbija se pokorica i uništavaju korovske biljke. Prostor u redu, oko posađenih kalemova se održava ručno korišćenjem motika. Gligorijevićeva napominje da je do kraja vegetacije neophodno uraditi nekoliko plitkih obrada, najčešće 4-6, a to zavisi i od količine padavina, intenziteta pojave korova i drugih faktora.
Nega mladih čokota sastoji se od primene mera zelene rezidbe, vezivanja lastara, zaštite listova i lastara od bolesti. Od mera zelene rezidbe primenjuje se lačenje, odnosno uklanjanje suvišnih lastara. U prvoj godini neguju se, najčešće, dva lastara, a ukoliko izbije veći broj lastara oni se uklanjaju lačenjem u vreme kada dostignu dužinu 20-30 centimetara. Ostavljeni lastari se tokom godine privezuju za postavljeno kolje i to nakon svakih 20-30 cm porasta. Tako lastari dobijaju uspravan položaj, brže rastu, lakša je njihova zaštita i održavanje prostora oko čokota.
Dva puta u toku vegetacije vrši se uklanjanje brandusa, površinskih žila, prvi put u julu, a drugi put u avgustu. Pri tome otkriva spojno mesto kalema i deo ispod njega, a oštrim nožem se odsecaju brandusi ukoliko su se pojavili. Tom merom se postiže se razvoj dubinskih žila koje su najvažnije.
Zaštita u mladom vinogradu svodi se na nekoliko tretiranja protiv plamenjače radi očuvanja zdrave lisne mase, što se kombinuje sa upotrebom folijarnih đubriva koja pomažu intenzivnijem porastu lastara.
Izvestan broj posađenih kalemova, iz različitih razloga, tokom godine može da se osuši. Zato takva sadna mesta treba markirati i popuniti. To se radi u jesen ili u proleće naredne godine. Nakon popunjavanja praznih mesta novoposađeni kalemovi se zagrću slojem trošne zemlje u vidu humke. Očekivano je da se u prvoj godini pojavi 5-10% praznih mesta, koje treba popuniti.
U jesen prve godine nakon opadanja lišća, a pre prvih jačih mrazeva, obavlja se rezidba. Prilikom rezidbe oba negovana lastara se orezuju na po dva vidljiva, zdrava okca. Nakon rezidbe i odstranjivanja loze, sledi jesenja duboka obrada zemljišta, oranje do dubine od 20 centimetara, koje se kombinuje sa zagrtanjem čokota. Oranje se obavlja na razor ,a zagrtanje čokota se sprovodi ručnom korekcijom.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]Izvori
Tagovi
Autor