• Proizvodnja vina
  • 18.05.2015. 09:45

Važnost brendiranja za srpske i hrvatske vinare

Mala prosečna površina parcela pod vinogradima i male vinarije zajedničke su karakteristike vinogradarstva i vinarstva Srbije i Hrvatske, čiji vinari imaju prostora da unaprede saradnju i otvore mogućnost zajedničkog nastupa na drugim tržištima.

  • 204
  • 9
  • 0

Proizvodnju grožđa i vina u Srbiji i Hrvatskoj karakterišu mnoge sličnosti, a ključne su usitnjeni posedi sa malom prosečnom površinom pod vinogradima po gazdinstvu i male vinarije. O mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti vinogradarstva i vinarstva ove dve zemlje, razgovaralo se na već tradicionalnoj godišnjoj degustaciji hrvatskih vina u hotelu Kraun Plaza u Beogradu, održanoj protekle nedelje.

U Srbiji posluje 217 vinarija

Pod vinovom lozom u Srbiji je oko 22.000 hektara, a u Hrvatskoj oko 20.000 hektara. Prema rečima predsednika Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK) Ivice Kovačevića, prosečna površina vinograda je oko pola hektara, s obzirom da registrovanih proizvođača grožđa ima oko 40.000. U Srbiji, prema rečima Milade Lukašević, savetnika u Udruženju za poljoprivredu PKS, proizvodnjom grožđa bavi se približno 80.000 poljoprivrednih gazdinstava i posluje 217 vinarija, od kojih velika većina ne zapošljava više od devet radnika.

Srbija prosečno proizvede 45 miliona litara vina, tokom 2014. godine izvezla je oko 17 miliona litara, a uvezla bezmalo 40 miliona litara. Prema Protokolu o stabilizaciji i pridurživanju, Srbija ima kvotu od 67.300 hektolitara za bescarinski izvoz u EU, dok je kvota za bescarinski uvoz 25.000 hektolitara, a preko te kvote plaća se carina od 30 odsto. Na poslednjem eksplanatornom skriningu u Briselu, srpska zakonska regulativa u vezi sa proizvodnjom vina visoko je ocenjena, rekla je Milada Lukašević, dodajući da će potpuno usaglašavanje sa EU regulativom biti završeno do kraja leta.

Mogućnosti zajedničkog nastupa na drugim tržištima

"Razmena iskustava sa vinarima Hrvatske, koja je nova članica EU, mogu za Srbiju da budu koristan putokaz. Hrvatska gospodarska komora aktivno je učestvovala u donošenju propisa, kao i strategije koja je postavila cilj da Hrvatsku stavi na svetsku vinsku kartu", rekao je predstavnik Udruženja vinara HGK. Brendiranje je bio jedan od ključnih zadataka. Prema hrvatskom Zakonu o vinu, Hrvatska ima četiri definisane regije: Dalmaciju, Istru i Kvarner, Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje i Bregovitu Hrvatsku, tako da danas tri četvrtine vina u prometu ima zaštićenu oznaku porekla.

"Brendiranje hrvatskih vina, kao i percepcije Hrvatske kao vinske zemlje glavni je cilj projekta Vina Croatia Vina Mosaica, koji je pokrenut osnivanjem Udruženja vinarstva", rekla je direktorka Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković i naglasila kako postoji značajan prostor za saradnju hrvatskih i srpskih vinara, na polju razmene iskustava, ali i mogućnosti za korišćenje sredstava EU na zajedničkim projektima.

Srpski i hrvatski vinari imaju prostora da unaprede saradnju i otvore mogućnost zajedničkog nastupa na drugim tržištima.


Tagovi

Vinari Degustacija hrvatskih vina Beograd Male vinarije Proizvodnja grožđa Vino Milada Lukaševć Ivica Kovačević Poljoprivredna gazdinstva Bescarinski izvoz Brisel Brendiranje Zakon o vinu Zaštićena oznaka porekla Božica Marković EU

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi