Pretraživanje tekstova
Obnovom topličkih vinograda u zavičaj se vraća i domaća, autohtona sorta vinove loze prokupac, koja je nekad zauzimala gotovo 98% tadašnjih površina. Trenutna proizvodnja prokupca, ne zadovoljava potražnju, pa zato u topličkom kraju vinogradari podižu nove zasade sa domaćim i stranim sortama grožđe i vina koje polako osvajaju svetsko tržište.
Vinogradari iz topličkog kraja su u nešto vedrijem raspoloženju i s više optimizma nego ranije, proslavili svoju slavu, svetog Trifuna. Tome su, kako prenosi RTS, posle nekoliko decenija propadanja vinograda, doprineli više od stotinu hektara novih zasada i novoizgrađene vinarije, u kojima se iz godine u godinu, proizvode kvalitetna vina koja uglavnom odlaze van granica Srbije.
Direktor jedne od vinarija u selu Gojinovac, nedaleko od Prokuplja, Dragan Kovačević, obnova stare vinogradarske slave je počela, pa sada u tom selu umesto trnja i korova, gospodare najpoznatije svetske i domaće sorte grožđa. On kaže da je zbog vremenskih uslova i blage zime, rezidba ove godine počela nešto ranije, sredinom januara, a biće nastavljena i nakon sv. Trifuna.
Obnovom vinograda, u zavičaj se vraća i domaća, autohtona sorta vinove loze prokupac. Ona je '30-ih godina XX veka zauzimala gotovo 98% tadašnjih površina. Međutim, trenutna proizvodnja prokupca, ne zadovoljava potražnju, pa zato u topličkom kraju vinogradari podižu nove zasade. Dejan Tonić, iz Poljoprivredne stručne službe u Prokuplju napominje da Ministarstvo poljoprivrede subvencioniše uzgoj autohtonih vinogradarskih sorti, a naročito se to odnosi na prokupac.
Vina od sorti grožđa, iz tamošnjih vinarija, u čiju gradnju su uloženi milioni evra, sve prisutnija su i traženija na zahtevnim svetskim tržištima. Tehnolog u vinariji, u Gojinovcu, Darko Tomićević ističe da stranci uvek traže nešto novo, drugačije i zanimljivije. Ljudi dođu, pogledaju vinograde, probaju vino i oduševe se.
Vinogradi u Toplici su vekovima doprinosili dobrom glasu domaćina, a kako naglašava vinogradar Miodrag Stanković, u gradu svetog Prokopija, gde se nalaze njegove i mošti svetog Georgija, raste vinova loza koja nosi naziv autohtona srpska sorta prokupac i sveti Trifun. On dodaje da je u prošlosti bez njih vinogradarska proizvodnja po prokupačkim brdima, bila nezamisliva, a sada su one retkost i uglavnom turistička atrakcija, ali i važan simbol tradicije. Nadu u svetliju budućnost vraća činjenica da se u saradnji sa savremenim tokovima, toplički kraj ubrzano vraća na vinogradarsku mapu Srbije.
Foto: Fossi.giacomo / Flickr
Izvori
Tagovi
Vino Vinogradarstvo Toplica Prokuplje Gojinovac Agroklub Izvoz Vinarije Miodrag Stanković Prokupac Sveti Trifun Dragan Kovačević Darko Tomićević Dejan Tonić
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.