Pretraživanje tekstova
U EU-u vina mogu biti crna, bela i rozé, ali način na koji se uzgajaju retko je "zelen", navodi se u saopštenju Evropskog revizorskog suda.
Evropski revizorski sud objavio je izveštaj u kojem izražavaju zabrinutost zbog učinka planiranih EU mera na vinogradare. Smatraju da se u ovom sektoru ne ispunjavaju ekološki ciljevi niti su mere direktno usmerene na njegovu konkurentnost.
Kako pojašnajvaju u svom saopštenju, vinarski sektor u EU je dobro regulisan i dobija velike subvencije. Vinogradari primaju sredstva u visini od približno 500 miliona evra godišnje za restrukturiranje svojih vinograda i povećanje konkurentnosti. Od 2016. mogu zatražiti i odobrenje za sadnju dodatnih zasada. Time se želi omogućiti kontrolisani rast proizvodnog potencijala (do najvišeg povećanja od jedan odsto godišnje) te pritom izbeći prekomerna ponuda.
"Podsticanje konkurentnosti ključno je za ovaj sektor i ima posebnu važnost za EU, ali treba ići ruku pod ruku sa poboljšanom ekološkom održivošću", izjavila je Joile Elvinger, članica Suda koja je predvodila reviziju.
"U najmanju ruku možemo reći da se pogledu oba ciljeva mora postići više."
U EU-u vina mogu biti crna, bela i rozé, ali način na koji se uzgajaju retko je "zelen", navodi se u saopštenju gde stoji kako se revizori žale na to da se dosadašnjom politikom u ovom području, uprkos znatnim finansijskim sredstvima, nije učinilo mnogo za životnu sredinu. Smatraju da se merom restrukturiranja posebno ne uzimaju u obzir zeleni ciljevi. U praksi, sredstva nisu usmerena na projekte za smanjenje učinka vinogradarstva na klimu i/ili okolinu što bi moglo da ima čak suprotan učinak, kao što je prelaz na sorte kojima je potrebna veća količina vode.
Dalje, povećanje vinogradarskih površina od jedan odsto godišnje, koje je produženo za još 15 godina (do 2045.), nikad nije procenjeno iz perspektive zaštite životne sredine.
Naglašavaju da izgledi za budućnost nisu obećavajući budući da su u novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici ambicije vinarskog sektora u pogledu životne sredine i dalje ograničene. Revizori su već ranije predlagali da plaćanja poljoprivrednicima, uključujući vinogradare, treba da budu izričito povezana sa zahtevima u pogledu zaštite životne sredine. No, u novom ZPP-u takvi uslovi za finansiranje restrukturiranja više ne postoje. Osim toga, ističu, države članice moraće da upotrebe najmanje pet odsto sredstava namenjenih sektoru vina za mere povezane sa klimatskim promenama, životnom sredinom i održivošću. Revizori smatraju da je to prilično nizak postotak jer se u okviru zelenijeg ZPP-a očekuje da će 40 odsto svih rashoda za poljoprivredu biti usmereno na ciljeve povezane sa klimom.
Poručuju da EU politika nije bila uspešna ni kad je reč o povećanju konkurentnosti vinogradara. U pet zemalja obuhvaćenih revizijom projekti se finansiraju nezavisno od sadržaja ili ambicije i bez obzira na kriterijume za podsticanje konkurentnosti. Finansiraju se i nestrukturne promene ili uobičajena obnova vinograda iako takve mere nisu prihvatljive. Osim toga, ističu, korisnici nisu dužni da izveste o tome kako se restrukturiranjem povećala njihova konkurentnost. Dalje, ni Evropska komisija ni države članice ne procenjuju kako subvencionisani projekti zaista doprinose ovom segmentu poslovanja.
To vredi i za sistem odobrenja za sadnju. Prvo, maksimalni postotak godišnjeg povećanja od jedan odsto predložen je i donet bez ikakvog obrazloženja ili analize njegove primerenosti i relevantnosti. Drugo, pri izdavanju takvih odobrenja upotrebljava se samo mali broj kriterijuma prihvatljivosti i prioritetnosti povezanih sa konkurentnošću, zaključuju.
Tagovi
EU vinarstvo EU vinogradarstvo Zeleni ciljevi ZPP Restrukturiranje vinograda Vinarski sektor Evropski revizorski sud Klima i životna sredina
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 5 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 5 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 5 dana
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.