Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zelena rezidba
  • 29.06.2015. 12:20

Vinograd traži slugu - ne gospodara!

Crna frankovka je autohtona sorta vinove loze koja se u Banatu uzgaja više od 400 godina. Iako je otorna na bolesti, dobra rodnost i kvalitet zahtevaju primenu neophodnih pomotehničkih mera. Zelena rezidba se ne sme izostaviti.

  • 1.421
  • 246
  • 0

U nekim ranijim vremenima ni jedna banatska kuća se nije mogla zamisliti bez vlastitog vinograda u kojem je uvek mesta bilo i za po koje stablo jabuke, kruške, kajsije i dunje. Najviše se uzgajala loza crna frankovka i tzv. "francuz". Prvo je nestao "francuz" jer se od ovog grožđa pravilo vino koje je, inače pitome Banaćane, pretvaralo u galamdžije i kavgadžije.

I kako najstariji žitelji ovog dela Vojvodine kažu, vlasti su zabranile "francuza". Zatim su pedesetih godina prošlog veka došle druge vlasti i uvele porez na svaki čokot vinove loze. Ovi zasadi su počeli da nestaju i sada se u srednjem Banatu pod vinogradima nalazi jedva 150 hektara. Uglavnom su to vinogradi nasleđeni od dedova za koje se nikako ne može reći da predstavljaju ozbiljnu proizvodnju grožđa i vina.

Kod nas autohtone sorte nisu izlazile iz mode

Živko Ivkov iz Farkaždina, naseljenog mesta tridesetak kilometara udaljenog od Zrenjanina, pored ratarstva i stočarstva, proizvodi i grožđe. I to autohtonu sortu - crnu frankovku koja na ovim prostorima uspeva više od 400 godina. I ako vinograd više traži slugu nego gospodara, jer u njemu uvek ima posla, ovaj domaćin ne posustaje. Kako kaže, najbolja rakija i vino, koje pravi za vlastite potrebe, dobijaju se baš od proverenih sorti.

"Moj vinograd je na 10 ari, imam 960 čokota loze i s obzirom na to da je crna frankovka otporna na većinu bolesti, sa malim ulaganjima daje mnogo čak i bez zalivnih sistema koji su neophodni u intenzivnoj proizvodnji savremenih sorti. Kako vinogradarstvo nije moja osnovna delatnost, ova autohtona sorta zahteva i manje pažnje, taman onoliko koliko imam vremna da joj dam“, kaže Ivkov.

Naš domaćin se raduje ovogodišnjem rodu, jer je prošla godina bila izuzetno loša i za prinos i za kvalitet grožđa. Sve što je moglo da pođe naopkako, pošlo je. Počev od velike količine padavina, posebno julskih kada je u ataru ovog sela za mesec dana palo više od 100 litara kiše po kvadratnom metru. Zbog ovakvih meteoroloških uslova bolesti su uzele maha u tolikoj meri da je već avgusta loza ostala bez lišća. Ipak, autohtone sorte su, uz dobru jesenju prihranu, zimsko i prolećno prskanje, adekvatnu zaštitu i rezidbu, sve to preživele i ove godine su ponele izuzetan rod, sa lepim, okruglim zrnom. Svuda je izvršeno oprašivanje, a lišće je lepe boje sa minimalnim prisustvom parazita.

"Dobroj kondiciji mog vinograda doprinelo je i veće uvažavanje nauke. Uradio sam analizu zemljišta i sada tačno znam šta nedostaje mojoj lozi. Počeo sam više da praktikujem folijarnu prihranu. Sve bi bilo još bolje da imam zalivni sistem kap po kap jer u ovom trenutku vinovoj lozi nedostaje voda. Trenutno radim drugo vezivanje, jer imam peharasti uzgoj, udaranje kolja, proređivanje mladica i zelenu rezidbu. Uskoro ću ponovo uraditi plitku obradu tla“, objašnjava ovaj domaćin.

Zelena rezidba - korekcija zrele rezidbe

Zelena rezidba je veoma važna pomotehnička mera koju u vinogradu treba raditi svake godine u periodu vegetacije. Njom se koriguje zrela rezidba i jednako je važna i za mlad kao i za vinograd u punoj rodnosti. Zelenom rezidbom se u vinogradu starosti do pete godine reguliše broj i raspored lastara na čokotu, obezbeđuje se njihov ujednačen porast kako bi se pravilno formirao uzgojni oblik. Kod vinograda u rodu na ovaj način se reguliše visina prinosa, kvalitet grožđa i vegetativni potencijal čokota za naredne godine.

"U mere zelene rezidbe spadaju lačenje, zalamanje lastara, prekraćivanje zaperaka, prstenovanje loze, defolijacija donjih listova... Ove mere uvek treba sprovoditi u tačno određenoj fenofazi razvoja biljke kako bi se u narednom periodu pokazali efekti. Lačenjem se uklanjaju mladi lastari koji neće biti potrebni u tekućoj vegetaciji, a koji se nalaze na ispod najniže žice potpore vinograda, ali i oni koji su izbili na glavi čokota, krakovima, rodnim čvorovima. Njihovim uklanjanjem smanjuje se gustina zelene mase i na taj način se sprečava nepotrebno trošenje hranljivih materija“, objasnila je Maja Martinov, savetodavka za voćarstvo i vinogradarstvo zrenjaninske Poljoprivredne stručne službe.

Ona kaže da je veoma važno uraditi i zalamanje lastara čija dužina ne sme biti veća od 30 cm iznad gornje žice. Takođe, ne treba izostaviti ni prekraćivanje zaperaka kada na sebi imaju od osam do 10 listova.

"Pogrešna navika vinogradara je da zaperke uklanjaju do osnove, jer na taj način odstranjuju i mogućnost zamene roda u slučaju izmrzavanja okaca. Na zapercima treba ostaviti tri do četiri potpuno razvijena lista koji ostaju fotosintetički veoma aktivni“, dodaje Martinov.

Zelena rezidba se nekada radila isključivo ručno što je mnogo bolji i precizniji način. U intenzivnoj proizvodnji sve više se upotrebljava mehanizacija koja je prilagođena ovoj vrsti posla. No, bez ljudskog rada se ne može, tako da vinogradari u tom slučaju pribegavaju ručnoj korekciji.


Tagovi

Vinograda Crna frankovka Francuz Grožđa Vina Autohtone sorte Živko Ivkov Farkaždin Ari Čokota Malim ulaganjima Savremenih sorti Vinogradarstvo Prinos Kvalitet Grožđe Kiše Kvadratnom metru Analiza zemljišta Folijarna prihrana Zalivni si


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin