Pretraživanje tekstova
Radi se po pravilu posle opadanja lišća, sa umereno vlažnom zemljom, nikako suvom ili prevlažnom, jer bi kvalitet zaštite od zimskih mrazeva bio slab. Takođe, može se raditi i pre opadanja lišća, pod jednim uslovom.
Jesenja zimska obrada sa zagrtanjem vinograda obavlja se u svim krajevima gde postoji opasnost od ekstremnih niskih zimskih temperatura. Mnogi vinogradarski rejoni nalaze se u klimatskim oblastima u kojima se tokom zime češće javljaju temperature niže od -15oC. Da bi se stabla čokota i pojedini delovi jednogodišnje loze zaštitili od izmrzavanja, radi se zagrtanje koje je istovremeno i duboka međuredna obrada zemljišta.
Kod čokota sa niskim stablom zagrtanje se obavlja tako, da se prvih nekoliko okaca na lastarima zatrpa zemljom, naoravanjem plugom ili motikama.
Kod visokih oblika čokota, zagrću se lastari sa rezervnog kondira, koji se spuste po zemlji, pritisnu rakljama, ili se na njih baci par lopate zemlje, pa onda naoravanjem pliugom (pravljenje bankova), ili nagrtanjem motikama, zatrpaju zemljom. Pri izvođenju zagrtanja nastoji se da osnova humke ili banka bude što šira, kako se pod uticajem vetra i kiše ne bi rasturili i loza ostala nezaštićena. Korišćenjem višebraznih traktorskih plugova može se prema čokotima nabaciti sloj zemlje od 30 do 50 cm, što je sasvim dovoljno da zaštiti od izmrzavanja lastare vinove loze.
Na taj način, kod visokih uzgojnih oblika čokota, lastari se veoma uspešno štite od izmrzavanja, pa u slučaju stradanja nezaštićenih delova čokota (stablo, krakovi, rodni čvorovi, lukovi i kondiri), pomoću zagrnutih i zaštićenih delova biljke radi obnavljanje čokota. Jesenja obrada sa zagrtanjem niskih čokota (sa nekoliko okaca na lastarima) i zagrtanjem visokih čokota (lastara sa rezervnog kondira), radi se po pravilu posle opadanja lišća, sa umereno vlažnom zemljom, nikako suvom ili prevlažnom, jer bi kvalitet zaštite od zimskih mrazeva bio slab.
Zagrtanje loze pre opadanja lišća radi se samo u slučajevima kada je loza isuviše produžila vegetacioni period i postoji opasnost da se sa ovim poslom zakasni. Važno je da se ne zakasni, jer ukoliko nastupe jači mrazevi, izvođenje je onemogućeno zbog zamrzavanja zemljišta, a biljka može već od prvih mrazeva biti oštećena.
Ova mera kod mladih vinograda obavezno je u svim vinogradarskim rejonima naše zemlje, bez obzira da li se za te rejone predviđa zimska obrada sa ili bez zagrtanja. Mladi čokoti duže ostaju u vegetaciji, spojna mesta su im nedovoljno odrvenela i zato su mladi zasadi osetljiviji prema niskim zimskim temperaturama.
Generalno, posle zagrtanja jednogodišnjih lastara vinove loze, ukoliko je potrebno, radi se ručno korektivno - motikom.
Tagovi
Zagrtanje mladih vinograda Jesenje zagrtanje vinograda Zagrtanja motikom Zaštita od izmrzavanja Opadanje lišća
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.