Pretraživanje tekstova
Zelena rezidba je dopunska mera, koja je važna za pravilan rast, razvoj i rodnost vinove loze. Ovaj posao namenjen je za kvalifikovane radnike, koji dobro poznaju uzgojne oblike i pravila rezidbe.
Zelena rezidba je dopunska mera, koja je važna za pravilan rast, razvoj i rodnost vinove loze. Predstavlja uklanjanje suvišnih lastara i prekraćivanje vrhova, kao i odstranjivanje ili zalamanje zaperaka i proređivanje listova.
Da bi se povećao kvalitet i ubrzalo sazrevanje stonih sorti, proređuju se cvetovi, cvasti, zelene bobice, grozdovi i prstenuju lastari.
Lačenje je najvažnija mera zelene rezidbe. Primenjuju se kada su lastari dužine 20 cm. Tamo gde su česti prolećni mrazevi, može i kasnije. Ovom merom se uklanjaju nerodni lastari sa stabla, glave i krakova čokota.
"Na uzgojnim oblicima niskog stabla to se radi isključivo ručno, a u špalirima sa srednje visokim i visokim stablom može i mehanizovano. Međutim, pošto mašine uklanjaju samo lastare koji su se razvili na glavi i stablu čokota, neophodno je ručno popravljanje", objašnjava dipl. ing Duško Jovanović iz PSSS Zaječar.
Dodaje da se odstranjuju jalovaci, pri čemu se vodi računa da se ostave oni koji su neophodni za obnovu kraka ili osušenog i izduženog rodnog čvora. Na kondirima i lukovima uklanjaju se lastari suočice, a ako je sklop veoma gust, može da se ukloni i neki rodni lastar.
Uz lačenje se uklanjaju i izdanci koji se razvijaju iz podloge - korenovog stabla.
Odsečeni lastari se sakupljaju i iznose iz vinograda. Lačenje se ne preporučuje onda kada je zbog izmrzavanja okaca razvijen mali broj osnovnih lastara.
Ovaj posao namenjen je za kvalifikovane radnike, koji dobro poznaju uzgojne oblike i pravila rezidbe.
Foto: Stefano Lubiana / Flickr
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Lačenje Zelena rezidba Lastari Vinograd
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 5 dana
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje
Aleksandra Kekić
pre 8 godina
Poštovani, za stručne savete najbolje bi bilo da se obratite nadležnoj Poljoprivrednoj službi ili da potražite kontakt na: psss.rsHvala što nas pratite!