Pretraživanje tekstova
Jedan od predloga je da se razmatra veći izvoz na tržište golfskog zaliva, UAE, Saudijske Arabije, Maroka, Egipta, ali i daleka poput Indije, istakao je Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize.
U Privrednoj komori Srbije (PKS) održan je sastanak sa vodećim izvoznicima voća u Rusku Federaciju na kome su razmotrene mogućnosti povećanja izvoza i na druga tržišta kao što su zemlje Severne Afrike, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Indija i Daleki istok.
"Zbog krize u Ukrajini naši proizvođači, jabuka, jagoda, višanja, trešanja, koje su najvećim delom plasirane u EU i na rusko tržište, u velikom su problemu zbog neizvesnosti i nepredvidivosti poslovanja. Jedan od predloga je da se razmatra veći izvoz na tržište golfskog zaliva, UAE, Saudijske Arabije, Maroka, Egipta, ali i daleka poput Indije", istakao je Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS i podsetio da je na raspolaganju i mreža predstavništava Komore u svetu koja mogu da pomognu u pronalaženju novih poslovnih partnera.
Rat u Ukrajini smanjiće izvoz naših jabuka, trpeće i rasadničari?
Kako smo ranije pisali, u Rusiju smo izvozili oko 80 odsto jabuka. Nakon eskalacije sukoba, predsednik Društva voćara Vojvodine Zoran Keserović procenjuje da će se izvoz na tamošnje tržište smanjiti za 25 pa možda i više od 30 odsto.
Direktor zadruge "Voćar" u Novom Slankamenu Nikola Kotarac kaže da je na lageru samo u tom mestu 7.000 tona jabuka, a da su problemi počeli pre nekoliko godina spornom uredbom koja je "izbacila" 100 izvodnika koji su otkupljivali jabuku i izvozili je na tržište Rusije.
"Situaciju dodatno komplikuje i to što je najvaća firma-izvoznik u blokadi i voćarima za preuzeto voća duguje 27 miliona evra. Tu se niz nastavlja. Voćari duguju zadruzi, a zadruga duguje elektrodistribuciji, hemijskim kućama i tako dalje", kaže Kotarac.
Kada je reč o zamrznutom voću, pre svega malini i kupini, većina robe završava na tržištu Evropske unije, pre svega u Nemačkoj, Francuskoj, Austriji, tako da Keserović ne očekuju poremećeje u izvoznim aranžmanima.
Tagovi
Izvoz voća Izvoz jabuka Mihailo Vesović Nikola Kotarac Zoran Keserović Alternativna tržišta
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.