Za uspešno rešenje ovog pitanja neophodno je dobro poznavanje biologije voćaka i načina delovanja svih mera u agro i pomotehnici voćaka.
Najveći broj fizioloških oboljenja plodova vodi poreklo iz voćnjaka. Mnoga od ovih oboljenja javljaju se na plodovima dok su oni još na stablu, a razvoj bolesti se kasnije ispoljava manjim ili većim intezitetom u skladištima, odnosno tokom skladištenja. Pregledom uzroka koji izazivaju pojavu fizioloških oboljenja plodova, jasno se može videti da je za uspešnu voćarsku proizvodnju, kako u cilju veličine prinosa, tako i u cilju određenog kvaliteta i uspešnog čuvanja, neophodno uskladiti veliki broj faktora.
Od svih fizioloških bolesti, koje vode poreklo iz voćnjaka, najzastupljenije su: gorke pege, udubljene pege oko lenticela, jonatanove pege i staklavost plodova.
Gorke pege (bitter pit) su veoma raširena fiziološka bolest plodova. U pojedinim godinama u voćnjacima, odnosno hladnjačama, ova bolest može da zahvati i preko 30 odsto plodova. Pojavu tamnih pega na plodovima (1 - 5 mm) prati i ulegnuće pokožice koje se, kao i promena boje javlja zbog odumiranja ćelija u tkivu mesa ploda i formiranja plutastih struktura.
Zbog nekroze ćelija pege imaju izražen gorak ukus. Istraživanja su pokazala da plodove jabuke koji sadrže manje od 0,05 % Ca, ne treba skladištiti, jer će kod njih pojava gorkih pega zahvatiti od 30 do 100 posto plodova. Sa povećanjem sadržaja Ca u plodu raste i njegova sposobnost za čuvanje, odnosno smanjuju se uslovi za pojavu gorkih pega.
Preventivne mere oslanjaju se na uspostavljanje prirodne ravnoteže u ishrani voćaka, što se može ostvariti kalcizacijom, đubrenjem organskim đubrivima, uravnoteženim odnosom između biogenih elemenata i povoljnim vodno-vazdušnim režimom zemljišta, kao i odgovarajućim pomotehničkim zahvatima (pravilna rezidba i proređivanje plodova).
Kurativne mere podrazumevaju folijarno prihranjivanje voćaka sa Ca i B, ili potapanje plodova posle berbe u rastvore kalcijumovih soli (rastvor CaCl2 sa Ph 3 %).
Fiziološko je oboljenje ili sa nazivom "plutaste pege" (lenticel bloch pit), smatra se jednim vidom gorkih pega.
Najčešće se javlja zajedno sa gorkim pegama i takođe je posledica smanjenog sadržaja Ca, te se u cilju sprečavanja preporučuju iste mere i postupci kao i za gorke pege.
Bolest (Jonathan spath) je prvi put uočena na plodovima sorte jonatan, po čemu je i dobila ime, ali javlja se i kod drugih sorti jabuke (rombjuti, zlatni delišes, baumanova reneta, grafenštajn). Ispoljava se u obliku sitnih pega na pokožici, prečnika 1 do 2 mm, tamnosmeđe do crne boje, nepravilnog oblika. Time se smanjuje izgled ploda i tržišna vrednost plodova.
Smanjenje pojave bolesti postiže se: optimalnim rokovima berbe, čuvanjem plodova u kontrolisanoj atmosferi (sa nešto većom koncentracijom CO2), potapanjem plodova u CaCl2 i slično.
Staklavost plodova (water core) je česta bolest u voćnjacima, ali je različita osetljivost pojedinih sorti na nju. Bolest se ispoljava izlivanjem ćelijskog soka u međućelijski prostor i ti delovi ploda dobijaju staklav izgled. Obično se javlja u mesu ploda, ali i odmah ispod pokožice. Može se lako uočiti na preseku ploda.
Uzrok staklavosti ploda objašnjava se poremećajem metabolizma šećera. U bolesnim plodovima onemogućeno je pretvaranje alkohola sorbitola u fruktozu (voćni šećer), zbog čega dolazi do njegovog nakupljanja u međućelijskom prostoru i poremećaju metabolizma drugih materija, što izaziva nakupljanje otrovnih isparljivih supstanci (acetaldehid i etilacetat) koje izazivaju posmeđenje mesa u toku čuvanja. Staklavo posmeđenje mesa ploda slično je staračkom posmeđenju ploda i javlja se posle dužeg skladištenja.
Tagovi
Autor