Pretraživanje tekstova
Citronka (limunka) je stara, zimska sorta. Plodovi su joj izrazito žuti i čvrsti, kiselkastog ukusa. Prosečan rod na četiri hektara je 30 do 35 tona po hektaru, a radi se o organskoj proizvodnji.
Turska se sve više okreće samodovoljnosti kada je reč o poljoprivrednim proizvodima. Nedavno smo pisali o tome kako im je plan da do 2021. godine tržište poljoprivrednih proizvoda raste za otprilike 136 miliona dolara godišnje. Iako je nosilac ovoga plana povrtarska proizvodnja, trude se i oko proizvodnje voća.
Turski marš u proizvodnji povrća - 56.000 ha prekriveno plastenicima
U blizini grada Korkutelija, 100 kilometara od Antalije postoji zasad krušaka, a u Turskoj je najzastupljenija sorta Citronka, piše Bojan Kecman na svom blogu.
Citronka (limunka) je stara, zimska sorta. Karakteristike ove kruške su izrazito žuti i čvrsti plodovi, kiselkastog ukusa.
Turci ovu krušku vole jer se bere od kraja septembra, tačnije 25.9. pa do polovine novembra kada kod njih zna da padne sneg.
Prosečan rod na četiri hektara je 30 do 35 tona po hektaru, a radi se o organskoj proizvodnji. Prinos je, dakle, gotovo isti kao i u konvencionalnoj proizvodnji. Zimsku rezidbu ne primenjuju, zbog toplijeg vremena, a prolećnu počinju u maju.
Vlasnici ovog zasada krušaka kažu da stabla tretiraju samo tri puta godišnje i to samo bakrom i sumporom. Protiv kruškine buve bore se sumpornim preparatima. Interesantno, piše Kecman, kruškinog savijača nema.
Zbog viših temperatura problemi sa čađavom krastavošću svedeni su na minimum, a za to je najviše zaslužno freziranje kompletnog voćnjaka, koje se radi početkom novembra i kada opadnu svi listovi. Tako se uništavaju prezimljujuće spore patogena.
2 u 1 akcija: Freziranje i malčiranje voćnjaka kombinacijom dve mašine
Najviše muke pričinjava im, kao i u Izraelu, Erwinia amylovora - bakteriozna plamenjača. I nju uništavaju sumporom. Olakšavajuća okolnost je stalni povetarac koji donekle sprečava razvoj bolesti, a primenjuju podzemno navodnjavanje iz akumulacija u kojima se voda nakuplja tokom zime i proleća.
Inače, u Turskoj se godišnje proizvodi oko 400.000 tona krušaka.
Tagovi
Turska Samodovoljnost Antalija Stara sorta Kruška citronka
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.