Saznajte koji sklop sortimenta je najbolji, kao i koje sorte da birate za više i niže predele.
Borovnica je postala tema mnogobrojnih stručnih skupova, ali i samih poljoprivrednika. Jedan od razloga je sigurno i taj što su procene da njena popularnost neće opasti još najmanje 20 godina. Sa jedne strane, postoje zemlje koje je svakodnevno koriste u ishrani, kao što su Nemačka i Holandija (1.200 grama po glavi stanovnika godišnje), ali postoje i one koje je tradicionalno nisu koristile, ali su počele. Jedna od njih je i naša zemlja.
"Borovnica je nova vinova loza u Srbiji. Veoma je profitabilna - donosi od četiri do šest evra po kilogramu u junu, a granicu bi trebalo pomeriti ka Špancima, ka maju mesecu. Ako se ne postavimo ozbiljno, biće kao sa paradajzom - doći će Turci i izvisićemo u proizvodnji", upozorava na vreme Nebojša Đinović, direktor firme Superior iz Velike Plane.
Iako više nije nova sorta, djuk (Duke) je noseća i vodeća sorta u Evropi, zbog toga što ima transportabilne osobine, koje odgovaraju kupcu. Đinović zbog toga preporučuje da upravo ova sorta bude noseća proizvodnja sa 80%, te da 20% čine ranije sorte hanas čojs (Hannah’s Choice) i čantiklir (Chanticleer), za koje kaže da su izuzetno slatke, dobre i ukusne sorte.
"Ako gajite borovnicu na visinama od 0 m do 500 m, idite na rane sorte, a na 1.000 m idite na kasne sorte, da biste dostigli visoku cenu u septembru. Najniže cene su krajem jula i početkom avgusta, kada stiže borovnica iz Holandije, Poljske, Nemačke, pa cena pada na 2 evra", savetuje Nebojša Đinović.
Firma Superior ima laboratoriju za kulturu tkiva, gde proizvode bezvirusni sadni materijal maline, kupine, aronije i borovnice. Odabrali su baš ove četiri kulture, jer mogu da se proizvode u saksijama, a time se garantuje kvalitet i uspeh dalje u polju.
"Srbija je imala izvoz poljoprivrednih proizvoda 2016. godine 5,5 milijardi dolara, a sledeći po rangu bio je IT sektor sa 1,7 milijardi dolara. Lako dolazimo do zaključka da je poljoprivreda vrlo interesantna grana privrede kod nas. Međutim, Srbija jeste zemlja sa potencijalom, ali od tapšanja po ramenu nema ništa. Kvalitet u poslu je primaran", naglašava Đinović.
Dodaje da bi kupci dobro trebalo da razmisle, pre nego što kupe sadnice na internetu ili pijaci, jer, kako kaže, "može da se nađe sve i svašta". Provereni proizvođači imaju obavezu da državi prijave koliko će sadnica proizvesti. Od tog broja ne smeju da proizvedu više, a manje može, ukoliko dođe do nekog oštećenja, mraza ili umiranja biljaka.
"Samim tim dobijamo etikete od države i garantujemo kvalitet. Bitno je da su borovnice proizvedene u Srbiji, jer su aklimatizovane na ovom području. Sadnice iz Holadnije su lepe i dobre, ali nisu naviknute na zime kod nas i lako izmrznu", skreće pažnju Nebojša Đinović.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka