Pretraživanje tekstova
Zahtevi potrošača su sve veći, pa se na evropsko tržište sve više probijajaju egzotični citrusi.
Klementine, navele, limuni - većina citrusa više se ne može smatrati egzotičnim. Ipak, postoji još nekoliko egzotičnih sorti unutar kategorije agruma kao što je kafir limeta, juzu (yuzu) limun i kumkvat. Tu je i citrus budina ruka, koji se čini najzanimljivijim. Zato marokansko seosko domaćinstvo Tera Citrus (Terra Citrus) pokušava da osvoji evropsko tržište ovim egzotičnim voćem.
Nedaleko od istorijskog grada Fesa, u severnom Maroku, na obalama reke Sebou, leži 82 hektara plantaže Terra Citrus. Ova porodična kompanija fokusirana je na tradicionalne citruse, posebno narandže, a svoj asortiman dele u tri kategorije.
Prva grupa uključuje poznato egzotično voće, poput limete, čija potrošnja raste u Evropi. Međutim, tu se moraju takmičiti sa meksičkim i brazilskim proizvodima. Tržište je već prilično razvijeno, ali postoje mogućnosti na organskom tržištu.
Druga kategorija sastoji se od egzotičnog voća namenjenog svežem tržištu, kao što su finger limuni i budina ruka, a u toj kategoriji je i kumkvat. Tržište ovih agruma raste, ali jedina je prepreka cena. Na primer, finger limuni nazivaju se i citrusni kavijar. Za njima postoji sve veća potražnja u kulinarstvu.
Konačno, postoji grupa koja je uglavnom namenjena kuvarima i industriji. Najpoznatiji proizvod u ovoj kategoriji je juzu. Čak i ako bi ga prodavali za jedan evro, tržište bi bilo premalo. Unutrašnjosti tog voća je puno koštica, sa vrlo malo soka, koji je izuzetno kiseo. Ipak, profesionalni kuvari znaju šta da učine sa tim plodom pomoću kog kreiraju neobična kulinarska jela, pa su spremni da kupe juzu.
Polovina plantaže od 82 hektara Terra Citra namenjena je raznim vrstama egzotičnih vrsta citrusa. 40 hektara zasađeno je limetom, a ostatak egzotikom. Pre dve godine na toj farmi su započeli i s ekološkom proizvodnjom i to juzua i limete.
Foto: anajohar / Pixabay
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.