Odavno nije bilo ovako kišno proleće u kontinuitetu i retki su bili dani bez padavina, što je ostavilo trag na povrtarskim, a posebno na voćarskim kulturama.
Berba maline je počela u nižim predelima valjevskog kraja, dok se u višim tek očekuje da počne da sazreva. Kvalitet prvih plodova je problematičan, ali sa pojavom više sunčanih dana, očekuje se i da se taj kvalitet malo poboljša.
"Problem mogu sada da stvore i visoke temperature, jer iako je u zemljištu dosta vlage, biljke reaguju tako što se fotosinteza zaustavlja na temperaturama iznad 35 stepeni i zato sada imamo plodove koji su sitni i sa malom količinom suve materije", kaže stručni saradnik za voćarstvo u Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi Valjevo Jovan Milinković.
Situacija je dodatno zakomplikovana jer su u hladnjačama još uvek ostale zalihe od prošle godine.
"Prošle godine malina je imala izuzetno visoku cenu, koja je bila nerealna, pa se sada pokušava da se to 'ispegla'. Pominje se otkupna cena od 160 do 300 dinara, a realna bi bila negde između prošlogodišnje i ovogodišnje, oko 400 dinara. Kako će se berba odvijati, videće se u narednom periodu jer su proizvođači već najavili da za ovakvu otkupnu cene neće ulaziti u malinjake", rekao je naš sagovornik.
Procene su da će ovo godine biti oko 30 odsto manji prinos u odnosu na prošlu godinu.
"U glavnom delu valjevskom malinogorja, malina još nije počela da sazreva. To su područja sela Brezoviće, Poćuta, Leskovice, a intenzivnija berba se očekuje tek tokom naredne sedmice", kaže ovaj savetodavac.
Problema u malinarstvu ima puno i oni se samo gomilaju iz godine u godinu i slabo se rešavaju, kažu stručnjaci.
"Sa strane struke može da se govori o tome šta može da se promeni u gajenju i koje su to površine sa kojima bi valjevski kraj mogao da raspolaže. Stalno su neki pregovori između ministarstva i proizvođača, odnosno, udruženja malinara, pitanje je koliko je država spremna da se uključi u sve to", rekao je Milinković.
Veliki problem predstavljaju zalihe kojih još uvek ima u hladnjačama i nedovoljnom brzinom se smanjuju kapaciteti, da bi se mogao otkupiti novi rod.
"Niko nije u obavezi da otkupljuje novi rod, isto kao što nisu bili u obavezi prošle godine da nude tako visoku cenu. Da je prošle godine otkupljivana po nižoj ceni, verovatno bi bilo mnogo manje zaliha ove godine, ali to su bili poslovni potezi hladnjačara", dodaje on.
U valjevskom kraju ima oko 1.500 hektara pod ovim voćem, a poslednjih godina prinosi se kreću od pet do šest tona. Veoma mali je broj onih koji sa svojih parcela ubiraju 10, pa i 15 tona po hektaru.
"Ima puno proizvođača koji su zadovoljni prinosima koji su pet do šest tona. Njih uglavnom ne interesuje puna, savremena tehnologija. Uglavnom gledaju da naprave sa onim sa čim raspolažu tih nekoliko tona i njima je to uglavnom dodatni prihod. Imamo ljude koji su zaposleni ili su u penziji i njima je to dovoljno", kaže stručnjak i dodaje da su neki nasledili, neki su sadili po malo i njima je, kako kaže, to što uberu dovoljno kao dodatni prihod.
Čim malina ima dobru cenu na tržištu, odmah raste i interesovanje za podizanje zasada, pa se ove godine tražila sadnica više.
"Tokom jeseni i zime, koja je ove godine bila blaga, posađeni su novi zasadi, čak i u nižim predelima valjvskog kraja, ali bojim se da će se mnogi razočarati ovogodišnjom cenom".
Iz ministarstva poljoprivrede poručuju da proizvođači moraju dobiti novac za ono što su predali prošle godine i da se na njih ne sme odnositi nečiji gubitak. Napominju i da se moraju zaštititi malinari zato što iz godine u godinu nemaju sigurnost.
Sa druge strane, stav malinara je da bez otkupne cene od tri evra neće ulaziti u malinjake jer je to neka najniža cena kojom se pokrivaju troškovi proizvodnje. Smatraju i da država mora da stane iza proizvođača i da ovo ovoće bude strateški proizvod, da ima garantovanu cenu.
Protest malinara: Nezadovoljni otkupnom cenom blokirali raskrsnicu
Veliki problem za proizvođače je i dalje radna snaga jer se sa ponuđenom cenom ne mogu uklopiti uloženi rad i troškovi dnevnica. U Asocijaciji malinara Srbije, ne isključuju mogućnost blokade hladnjača ukoliko ne dođe do dogovora.
Više od 20 malinara valjevskog kraja predstavilo se na tradicionalnoj manifestaciji Dan maline, održanoj 61. put u Brankovini. Kao i ranijih godina, nagrađeni su najbolji poljoprivredni proizvođači ovog voća u Kolubarskom okrugu. I ove godine bilo je nekoliko kategorija: za kvalitet izloženih malina, najbolji proizvođači, najveći proizvođači, ljudi koji su mladi, a bave se proizvodnjom maline, ljudi koji su doprineli razvoju malinarstva.
Malinari su nezadovoljni početkom sezone i otkupnom cenom koja se kreće od 160 do 190 dinara, dok je na pijaci cena od 300 do 350. Kažu i da se dnevnice za berače, kreću od četiri do pet hiljada dinara i da je nemoguće da sa trenutnom otkupnom cenom pokriju troškove.
Predstavnici ministarstva, takođe su prisustvovali manifestaciji, a pomoćnik ministarke poljoprivrede Aleksandar Bogićević je rekao da se svakodnevno obilazi teren i da se u razgovoru sa svim poljoprivrednim proizvođačima traži najbolje rešenje za sve strane. Dodao je i da je postignut dogovor sa hladnjačarima, koji podrazumeva kredite pomoću kojih će isplatiti prošlu godinu, kada su otkupili rod od poljoprivrednih proizvođača.
Kao i ranijih godina, organizator manifestacije je Turističko društvo "Ljuba Nenadović", a generalni pokrovitelj Grad Valjevo.
Foto prilog
Tagovi
Autorka