Pretraživanje tekstova
Bakterijska plamenjača dunja i ove godine preti stablima
Bakterijska plamenjača dunje, Erwinia amylovora, svake godine uzima danak u voćnjacima. Koji su simptomi i kako regovati na vreme?
Bolest se pritaji posle cvetanja kada se stabla još tretiraju. Dolaskom visokih temperatura i manjkom padavina proizvođači se opuste i preskaču tretmane nakon retkih pljuskova u julu i avgustu. Isto tako, posle berbe, često dolazi do jačeg širenja simptoma jer se pogrešno misli da zaštita više nije potrebna.
Voćari, zbog toga, u nekoliko navrata moraju da režu grane 15 do 30 centimetara ispod zaraženog mesta što dovodi i do gubitka roda jer se plodovi suše. Obavezno je, prilikom rezidbe, često dezinfikovati makaze, najbolje u varikini.
Kada se bere dunja? Evo nekoliko znakova na koje treba obratiti pažnju
Poznati su simptomi. Sluz koja se pojavljuje na plodovima, vrhovi mladih grana koji se povijaju i izgledaju kao pastirski štap ili drška od kišobrana okrenuta ka gore. Listovi postaju bledo žuti, a na kraju smeđi. Dolazi do sušenja grana, a ako se sušenje proširi na deblo, spasa voćki nema jer ubrzo nakon toga dolazi do sušenja dela krošnje ili celog stabla.
Dakle, odmah nakon letnjih pljuskova, bilo bi dobro da se stabla tretiraju preparatom Erwix koji nema karencu, dozvoljen je i u organskoj poljoprivredi i ima dobru efikasnost u sprečavanju širenja bolesti. Doza je jedna litra u 100 litara vode.
Takođe se mogu koristiti i fungicidi na bazi fluopirama ili tebukonazola koji imaju karencu 14 dana, kako ne bi bilo ostataka aktivnih materija posle berbe.
Prerano ubrani plodovi dunje nemaju boju, ukus, miris - kako ih ipak iskoristiti?
Sa ovim fungicidima istovremeno se obavlja zaštita i protiv Stemphylium vesicariuma, prouzrokovača smeđe pegavosti dunja koja "prati" erviniju nakon kiša i povećane vlažnosti listova.
Tagovi
Bakterijska plamenjača dunja Erwix Karenca Varikina Erwinia amylovora Smeđa pegavost
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.