Jabuka je najvažnija jabučasta vrsta i odmah posle šljive najrasprostranjenija je voćna vrsta u Srbiji. Način uzgoja, prinosi, ali i cene tog voća u velikoj meri zavise od sorte, načina i sistema uzgoja, ali i od prirodnih uslova. Savremeni zasad zahteva velika ulaganja, ali su zato visoki prinosi i kvalitet plodova zagarantovani. Uglavnom, ono što je zajedničko za sve sorte je da za tom voćkom postoji tražnja tokom cele godine.
U poslednje vreme veliki broj proizvođača se odlučuje za podizanje zasada pod voćnim vrstama koje su relativno nove na ovim prostorima i prosto, potrošači nemaju kulturu kupovine tih proizvoda. Proizvodnja jabuke nije novitet kod nas, ali je svakako nauka odmakla u pronalaženju najboljih rešenja za eliminisanje negativnih prirodnih uslova, koji su u poljoprivrednoj proizvodnji svakako najveća opasnost i rizik.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iz 2016. godine, u Srbiji se godišnje proizvede 400.000 tona jabuke, sa prosečinim prinosom od 16,1 t/ha. Najveće površine pod jabukom nalaze se u opštinama: Subotica, Smederevo, Grocka, Čačak i Arilje. Značajne površine su i u Sremu, delovima Šumadije i južnom Banatu. Međutim, iz godine u godinu se povećava broj visokointezivnih zasada u gustom sistemu sadnje. Kako u studiji "Voćarstvo Srbije – stanje i perspektive" navode profesori na Katedri za voćarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Zoran Keserović i Nenad Magazin, opremanje zasada protivgradnom mrežom i sistemom za navodnjavanje omogućava da se ostvare daleko veći prinosi od republičkog proseka, i to 50-70 t/ha u punoj rodnosti.
Po obimu proizvodnje jabuka je najvažnija kontinentalna voćna vrsta u svetu. Po proizvedenim količinama jabuke Kina je na prvom mestu na svetu, a zatim slede Sjedinjene Američke Države. U Evropi najveći proizvođači jabuke su Poljska i Italija. Kako stoji u radu "Voćarstvo, Popis poljoprivrede u Republici Srbiji 2012. godine", čiji su autori prof. dr Zoran Keserović, doc. dr Nenad Magazin, Aleksandar Kurjakov, dipl. inž. master, Marko Dorić, dipl. inž. master i Jovica Gošić – dipl. inž, prema dostupnim podacima za 2010. godinu, rekordne prinose ostvarile su Austrija 90,36 t/ha, Švajcarska 77,99t/ha, Holandija 50,57t/ha i Slovenija 38,54t/ha.
Kako bismo što realinije predstavili ekonomsku isplativost proizvodnje jabuke, koristili smo naučnu literaturu. Invsticija u podizanje zasada sa sistemom za navodnjavanje, zaštitu od grada i mraza po savremenoj tehnologiji Griba-Južni Tirol, koja podrazumeva optimalne uslove za uzgoj jabuke i najveću zaštitu voćnjaka košta približno 55.000 evra po hektaru. Prema podacima iz naučnog rada "Ekonomski efekti navodnjavanja kapanjem u zasadu jabuke" strukturu ove investicije čine sledeći troškovi:
Takav zasad odlikuje se velikim brojem sadnica po jedinici površine koji iznosi od 3.500-4.000 stabala/ha, sa rasporedom od 3,2x0,8m. U punom rodu, ovakav način proizvodnje treba da dostigne do 70t/ha.
Drugačiju kalkulaciju investicije daju drugi autori prema kojima su troškovi prodizanja i opremanja zasada nešto niži i iznose oko 35.000 evra. Naime, u "Informatoru – podizanje voćnjaka u kooperaciji sa Delta Agrarom" (ispod ovog članka), navodi se da se u drugoj godini se pokrivaju troškovi održavanja, u 3. godini voćnjak daje 45-55% punog roda kojima se pokrivaju troškovi održavanja i vraća deo investicije. U 5. godini se dostiže rodnost od 55-70t/ha, gde je 80% roda prva klasa.
Prema drugim autorima, koji podrazumevaju drugačije sisteme podizanja zasada izdvajanja za ovu investiciju su znatno manja: 5.000 evra/ha za ekstenzivan zasad, poluintezivan zasad 10.000 evra/ha, savremen gust zasad bez navodnjavanja i odvodnjavanja 20.000 evra. Ovo istraživanje ukazuje da je rok povraćaja investicionih ulaganja u zasad jabuke 4,4 godine.
Iako su za podizanje zasada jabuke potrebna velika investiciona ulaganja, njihova opravdanost ogleda se u relativno dugom i profitabilnom periodu pune rodnosti voćaka koji može jaku dugo da traje, ponekad i preko 20 godina. Najzastupljenije sorte jabuke u našoj zemlji su: ajdared, zlatni i crveni delišes, gala, greni smit.
Na kraju treba reći i to da je najznačajniji srpski izvozni proizvod na tržište Ruske Federacije upravo jabuka, te dodati da ona ujedno predstavlja i najveći tržišni potencijal. Vrednost izvoza tog voća na rusko tržište u 2017. godini iznosio je 114,8 miliona dolara. Prema podacima jedne kompanije koja izvozi na tržište Rusije, otkupna cena jabuke iznosi 0,28-0,040 evra/kg.
Povezana biljna vrsta
Dokumenti
Tagovi
Autorka