Pretraživanje tekstova
Stručnjaci za voćarstvo poručuju proizvođačima jabuka da zbog niske cene otkupa to voće uskladište i sačekaju bolju cenu na ruskom i zapadnoevropskom tržištu.
Zbog niske otkupne cene jabuka od 45 evrocenti stručnjaci savetuju voćarima da ovogodišnji prinos stave u hladnjače i sačekaju bolje dane na tržištu.
Profesor dr Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, izjavio je na "Kongresu voćara i vinogradara" nedavno održanom u Kragujevcu, da su hladnjače u procesu proizvodnje postale imperativ i način da se finansijski opstane na zahtevnom zapadnoevropskom i ruskom tržištu.
"Cena je tržišna kategorija koja zavisi od ponude i tražnje. Trenutnom cenom proizvođači nisu zadovoljni, ali moraju da shvate da je ona u vreme berbe uvek najniža. Zato je neophodna investicija u hladnjače u kojima će čuvati rod do vremena kada je nema na tržištu i kada je najveća tražnja", izjavio je Lukić.
U najvećem delu proizvodnih područja Srbije jabuka je dobro rodila i odličnog je kvaliteta. Berba ranih sorti je skoro završena, dok je kod jesenjih i zimskih sorti u punom jeku.
"Proizvođači koji se ozbiljno bave jabukom, jednostavno nemaju alternativu. Ukoliko žele da opstanu oni moraju da prave skladišta. Hladnjača u Srbiji ima, ali nažalost još su nedovoljno srazmerne zasađenim površinama. Lane je, recimo, jabuka u martu dvostruko više plaćana, nego u vreme berbe. Naša pogodnost u odnosu na konkurente na stranom tržištu je bescarinski izvoz za Rusiju, dok za zapadnoevropsko tržište još moramo da poradimo na sortimentu", naglašava Lukić.
Cena ranih sorti poput gale i zlatnog delišesa na samom početku berbe bila je 45 evrocenti. Kada je reč o kasnim sortama, cene su stale i nema trgovine, tvrde pojedini veliki proizvođači iz gružanskog kraja.
"U šestoj godini zasada postigli smo prinos od 90 tona/ha i preko 90% ide u I klasu. Cena je stala, ali i trgovina, tako da smo prinuđeni da skladištimo jabuku. Svi voćari znaju da je sada potrebno biti strpljiv i sačekati bar 2 meseca. Već u januaru ili februaru cena jabuke na tržištu bi mogla da bude znatno viša, kada voće dobija na ceni u Rusiji, Belorusiji, Belgiji ili čak u Egiptu", kaže Miroslav Nikolić, iz sela Balosava.
Tržišta u zavisnosti od vremena isporuke imaju svoje zahteve kada je reč o sortama i pakovanju. "Sve na svetu je već izmišljeno. Samo treba da gledamo kako to drugi rade. Iz iskustva znam da je osim sortimenta i tehnologije gajenja veoma važno kako se voće pakuje po zahtevima kupaca. Važan je dizajn pakovanja i naravno da bude dobro klasirano", zaključuje Nikolić proizvođač voća iz gružanskog kraja.
Tagovi
Cena jabuke Berba Kongres voćara i vinogradara Hladnjače Skladištenje Rusko tržište Sortiment Gala Zlatni delišes Klasiranje Miroslav Nikolić Gruža Milan Lukić Institu za voćarstvo i vinogradarstvo Čačak
Autorka
Više [+]
Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.