Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kajsijevača
  • 30.09.2021. 14:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Neštin, Bačka Palanka

Kajsija deficitarna na tržištu - veća tražnja i skuplja rakija

Zbog prolećnih mrazeva i pričinjenih šteta usled izmrzavanja na tržištu je došlo do deficita plodova kajsije, što je prouzrokovalo manje količine proizvedene rakije i povećanje cene.

Foto: Radovan Stakić
  • 541
  • 52
  • 0

Kajsija je jedna od najcenjenijih voćaka koje se gaje u umerenim klimatskim uslovima i njeni plodovi imaju veliku upotrebnu vrednost koristeći se za konzum, ali i za preradu. Među najtraženijim proizvodima kod nas je rakija od kajsije, koja se zbog svoje specifične arome smatra jednom od najkvalitetnijih voćnih rakija.

Ova godina je za proizvođače kajsijevače vrlo specifična, jer je najveći problem bio doći do plodova, koji su zatim imali visoku cenu. Jaki prolećni mrazevi doveli su do izmrzavanja rodnih pupoljaka i cvetova, zbog čega je ovo voće bilo deficitarno na našem tržištu. Prema zakonu ponude i potražnje došlo je do toga da cena plodova drastično poraste, pa je proizvodnja rakije postala manje isplativa.

Tek pet tona sa 800 stabala

Radovan Stakić iz Neština kod Bačke Palanke ima zasade kajsija koji su u blizini Dunava, što je imalo povoljan efekat na smanjenje šteta od mrazeva. Velike vodene površine isparavanjem imaju uticaj ublažavajući nagle promene temperatura, čak i u pojasu od oko jedan do tri kilometara od obale. Na površini od jednog hektara na kojoj se nalazi 800 stabala kajsije ubrano je ukupno pet tona.

Jaki prolećni mrazevi doveli su do izmrzavanja rodnih pupoljaka i cvetova

"Ovogodišnjim rodom nisam zadovoljan, jer je zasad starosti oko 13 do 14 godina i prosečan prinos se do sada uvek kretao oko 15 tona po hektaru", navodi Stakić.

Mraz koji je u ovom delu Vojvodine naneo najviše štete dogodio se početkom aprila, a sorte koje su najveće štete pretrpele su novosadska rana i segedinski mamut. Izmrzavanja na njima bila 80 odsto. Ostale sorte kečkemetska ruža, roksana i NS 6 su takođe imale gubitke, međutim oni su dosta manji. Osim smanjenja prinosa, kvalitet plodova je ostao nepromenjen.

U ovom zasadu je bio plan da se kajsije tokom cvetanja štite od mraza paljenjem velikih bala slame, prilikom čega se stvara velika količina gustog i zagrejanog dima, koji se širi voćnjakom i sprečava snižavanje temperature ispod minimalnih. Međutim, od ovoga su odustali zbog puno posla u drugim granama poljoprivrede i činjenice da ako se samo jednom propusti paljenje, ili se ne obezbedi potrebna dužina trajanja dima dok opasnost ne prođe, sva prethodna zaštita je rađena uzaludno.

Cena plodova za rakiju - 70 dinara za kilogram

Kupce za celokupan rod je imao i pre početka berbe, a cene po kojima je Stakić prodavao kajsiju su za prvu klasu 110 dinara po kilogramu, što je činilo oko 80 odsto roda, dok je preostalih 20 odsto prodato za preradu, najčešće u rakiju, po ceni od 70 dinara po kilogramu.

Stakić prodavao kajsiju su za prvu klasu 110 dinara po kilogramu

Kako procenjuje naš sagovornik, ako uzmemo u obzir da se od 100 kg kajsija dobije oko devet do deset litara rakije, najniža cena proizvodnje ove godine je oko 1.200 dinara po litri. S obzirom na manje ispečene količine, već sad se očekuje povećana potražnja za njom.

"Kajsija nije visoko isplativa voćna vrsta, jer joj rod varira od godine do godine i sklona je alternativnoj rodnosti. Primera radi, 2019. godine nije bilo stabla u Vojvodini koje nije prerodilo i cena se kretala oko 35 do 40 dinara, dok je ove godine bio problem pronaći je uopšte", objašnjava ovaj mladi voćar.


Tagovi

Kajsijevača Rakija od kajsije Rod Izmrzavanje voća Radovan Stakić Zadimvljavanje


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U poljoprivredi se vodi načelom da uspešna proizvodnja zavisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.